ZAGREB
Tijekom noći na nedjelju u Hrvatsku se se vratila 102 hrvatska državljana koji su bili na talijanskom kruzeru Costa Concordije, koji se u petak navečer nasukao na pješčani sprud u Tirenskom moru, doznaje se u nedjelju u ministarstvu vanjskih i europskih poslova. "Tijekom protekle noći u Hrvatsku su se vratila 102 hrvatska državljana, koji su bili na kruzeru, u organiziranom prijevozu putničkih agencija. Ministarstvo je dogovorilo sa slovenskim pograničnim službama da ih se propusti u slobodnom tranzitu bez vađenja putnih listova u Trstu, a prema priloženom popisu agencija koja su dostavile imena ljudi", navodi ministarstvo. Još ima određeni broj ljudi koji su išli svojim vozilima ili su bili članovi posade. Prema podacima ministarstva, to je manji broj od dvadesetak osoba koji će danas u Trstu izvaditi putne listove i onda se vratiti u Hrvatsku ili se uputiti negdje drugdje, ovisno o tome gdje su im mjesta boravišta ili prebivališta.
RIM
Talijanski vatrogasci su u nedjelju užurbano nastojali spasiti osobu čiji "glas se čuo" na jednom od mostova kruzera Costa Concordia koji leži na boku ispred otoka Giglio u Tirenskom moru gdje se nasukao u petak navečer. "Čuli smo glas u dijelu broda koji izvire iz mora", kazao je Luca Cari, glasnogovornik vatrogasaca, ističući da spasioci čuju buku i zvukove od 7 sati ujutro. Cari je kazao da glas dolazi iz "zone smještene na mostu broj 3" nasukanog broda u čijoj su nesreći tri osobe poginule a 40 ih je ozlijeđeno, među kojima dvije teško. Nakon čudesnog spašavanja 29-godišnjeg južnokorejskog para na medenom mjesecu, potraga je nastavljena cijelu noć sa subote na nedjelju. Broj nestalih ili eventualnih preživjelih u nedjelju se smanjio na 38 ili 39, prema lokalnim vlastima. Više od 4000 spašenih osoba premješteno je u subotu s Giglia u luku Santo Stefano te potom upućeno prema svojim odredištima u Italiji i inozemstvu.
RIM
Kapetan talijanskog kruzera Costa Concordia napustio je brod u petak navečer prije evakuacije zadnjih putnika, izjavio je u nedjelju tužitelj zadužen za istragu na tv postaji SkyTG24. Na upit je li Francesco Schettino, uhićen u subotu zbog višestrukog ubojstva, brodoloma i napuštanja broda, "napustio brod prije nego su svi putnici evakuirani", tužitelj Francesco Verusio sa suda Grossetto odgovorio je: "Nažalost, moram potvrditi tu okolnost". Tužitelj je kazao da "ruta kojom je brod plovio nije bila dobra", dodajući da je "kapetan bio u kapetanskoj kabini" te "stoga odgovoran za operacije". Sud istražuje i "eventualnu odgovornost drugih osoba" uz njega i njegova prvog časnika palube Cira Ambrosia. Glede eventualnog manjkave pripreme posade, Verusio je rekao da se "radilo o sustavu zapovijedanja koji nije funkcionirao kako je trebao".
ZAGREB
Skupina uglednih zapadnih pravnih i vojnih stručnjaka zatražila je u podnesku Haaškom sudu status prijatelja suda u slučaju generala Ante Gotovine i Mladena Markača i pozvala žalbeno vijeće da na temelju njihova stručnog mišljenja preispita zaključke prvostupanjske presude generalima o nezakonitim topničkim napadima tijekom operacije Oluja, a odvjetnik generala Markača ocijenio je u nedjelju taj podnesak vrlo dobrim i argumentiranim. Stručnjaci su "zabrinuti zbog toga što je Raspravno vijeće koristilo radijus od 200 metara prihvatljive greške u topničkim napadima". Po njihovom zajedničkom mišljenju, taj "standard nije konzistentan s realnošću operativnog djelovanja topništva". Oni tvrde da ne postoji vojna praksa koja bi nametnula 200 metarski radijus kao normu kod procjenjivanja jesu li ciljevi topničkih napada u skladu s međunarodnim pravom. "Čak ako se primjeni radijus od 200 metara prihvatljive greške, kako je to učinilo Raspravno vijeće, približno 96 posto topničkih granata pogodilo je legitimne vojne ciljeve; ako se radijus dopuštene greške proširi na 400 metara, postotak se povećava na otprilike 99 posto", navode stručnjaci u podnesku žalbenom vijeću. Analizirajući ustroj Martićeve paradržave, njezine vojske, kao i JNA, stručnjaci ne podržavaju procjenu sudskog vijeća prema kojoj kuća Milana Martića nije bila legitimni vojni cilj. Stručnjaci tvrde da je bila te da je besprijekorno gađana jer nitko nije poginuo. Upozoravaju žalbeno vijeće da će konačna presuda Gotovini i Markaču poslužiti kao obrazac za buduću sudsku praksu u procesima vezanim za vojne operacije diljem svijeta.
AMBOISE - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je u nedjelju da se "kriza može prevladati ako postoji kolektivna volja i hrabrost za reformu zemlje", u prvom govoru dva dana nakon snižavanja financijske ocjene Francuske. "Govorit ću Francuzima krajem mjeseca, reći ću im koje važne odluke treba donijeti ne gubeći vrijeme", kazao je Sarkozy u govoru u Amboiseu. "Reći ću im da se krizu može prevladati ako postoji kolektivna volja i hrabrost za reformu naše zemlje", dodao je on na svečanosti u čast bivšeg premijera Michela Debrea. "Od 2008. prolazili smo kroz kroz neviđenu možda unazad jednog stoljeća, odlučio sam reći istinu Francuzima o težini krize. Rekao sam im da se radi o izazovu koji se ne smije podcjeniti ni pretjerano dramatizirati", istaknuo je francuski predsjednik.
BEJRUT
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon zatražio je u nedjelju od sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da "prekine ubijanje" svojih sugrađana, ističući da svaki čelnik koji koristi silu "srlja u propast". Šef UN-a, u trodnevnom posjetu Libanonu, izjavio je prethodnog dana da kriza u Siriji gdje je represija uzrokovala smrt više od 5000 osoba po UN-u, poprima "opasne razmjere". Glavni tajnik UN-a u nedjelju je još kazao da "izraelska okupacija palestinskih teritorija" mora "prestati", ističući da naselja "ometaju stvaranje održive palestinske države".
BEJRUT
Sirijski predsednik Bašar al-Asad proglasio je u nedjelju opću amnestiju za zločine počinjene od izbijanja 10-mjesečne pobune protiv njegove vladavine, javila je službena državna agencija Sana. "Predsjednik Asad je izdao dekret koji podrazumijeva opću amnestiju za zločine počinje tijekom događanja od 15. ožujka 2011. do 15. siječnja 2012. godine", prenijela je agencija ne navodeći druge pojedinosti. Sirijski predsjednik već je 31. svibnja i 21. lipnja prošle godine objavio ukaz s općim oprostom za sve zločine počinjene do 20. lipnja tijekom masovnih prosvjeda i pobune protiv njegova režima. Za pobunu optužuje "zavjerenike iz inozemstva", a u jednom od svojih rijetkih nastupa u javnosti, u subotu se pridružio svojim pristašama okupljenim u Damasku i zaprijetio da će "čeličnom rukom" uzvratiti onima koji prijete njegovoj vladavini. Prema procjenama UN-a, od početka pobune sredinom ožujka prošle godine u Siriji je poginulo više od 5.000 ljudi.
BAGDAD
Napadači naoružani pojasevima s eksplozivom upali su zgradu protuterorističke policije u iračkom gradu Ramadiju u nedjelju nakon što se jedan napadač samoubojica raznio ispred nje, izjavili su policijski dužnosnici. Najmanje pet osoba je ubijeno, a šest je ranjeno u prvotnom samoubilačkom bombaškom napadu. Nije poznato koliko je mogućih talaca u zgradi, rekao je jedan policijski časnik. "Policija i vojska okružuju zgradu. Nema razmjene vatre, ali snage sigurnosti razmatraju upad u zgradu i spašavanje talaca", kazao je on.
SEUL
U eksploziji koja se dogodila u nedjelju na južnokorejskom teretnom brodu ispred luke Incheon na zapadnoj obali Južne Koreje petero ljudi je poginulo, a još se šest članova posade smatra nestalim, objavila je obalna straža. U eksploziji još nepoznatog uzroka, raznesen je prednji dio broda teškog 4.198 tone, na kojem je bilo 16 članova posade, 11 Korejanaca i 5 Mianmaraca. Petorica članova posade, među kojima i kapetan, su spašeni. Eksplozija se dogodila dosta daleko od morske granice sa Sjevernom Korejom tako da zasad ne postoje sumnje da je Sjeverna Koreja umiješana u nesreću broda. Prema južnokorejskoj agenciji Yonhap, kapetan broda sumnja da je uzrok nesreće najvjerojatnije curenje plina. Seul optužuje režim u Pjongjangu da je torpedirao južnokorejski ratni brod 2010. godine kada je poginulo 26 mornara, a Sjeverna Koreja odbija bilo kakvu umiješanost u taj incident.