BRUXELLES - Europska komisija bi prema novom nacrtu ugovora o fiskalnoj uniji trebala imati jaču ulogu nego što je to ranije bilo predviđeno, dok britanski premijer David Cameron, koji je jedini odbio podržati taj ugovor, priznaje da će njegova zemlja to teško moći spriječiti. Prema novom nacrtu ugovora o pojačanoj ekonomskoj uniji na kojem radi radna skupina na čelu s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyom, Europska komisija će moći u ime zemalja potpisnica ugovora o fiskalnoj uniji, pokrenuti postupak pred Europskim sudom pravde protiv neke zemlje koja krši dogovorena pravila o proračunskoj disciplini. U prethednoj verziji nacrta ugovora nije eksplicitno spominjana uloga Europske komisije. U odnosu na prvotni nacrt ugovora, novost je i da bi on stupio na snagu nakon što bude ratificiran u najmanje 15 zemalja članica eurozone, dok se ranije govorilo o devet zemalja. Britanski premijer David Cameron obećao je da će "učiniti sve" da se zajedničke institucije EU-a ne koriste u fiskalnoj uniji, čijom članicom Britanija ne želi biti, ali je priznao da ima "pravnih poteškoća" da bi se takva blokada mogla provesti.
BRUXELLES - Europska pučka stranka (EPP), čija je članica mađarska vladajuća stranka Fidesz, oglasila se u vezi s kritikama novog mađarskog ustava i niza zakona, zbog kojih europski socijalisti i liberali traže odlučnu akciju protiv Budimpešte. Mađarska je u travnju prošle godine izglasala novi ustav, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine. Krajem ove godine izglasani su i prateći ustavni zakoni, među njima i zakon o Mađarskoj središnjoj banci, prema kojem će pomoćnike guvernera središnje banke određivati vlada, a ne guverner. "Mađarski parlament je 18. travnja 2011. prihvatio novi ustav koji je zamijenio stari ustav, staljinističkog tipa, koji datira od 1949. Mađarska je bila jedina zemlja srednje Europe, koja nije mogla dobiti novi temeljni zakon nakon pada komunizma. U novi ustav je uvrštena Povelja o temeljnim pravima i uspostavljen je novi, pošteniji, izborni sustav koji omogućava manjinama zastupljenost u parlamentu", kaže se u priopćenju koje su u petak zajedno objavili predsjednik EPP-a Wilfried Martens i predsjednik zastupničke skupine EPP-a u Europskom parlamentu Joseph Daul. Čelnici EPP-a dodaju da će podržati preporuke Europske komisije, koja će analizirati jesu li novi mađarski zakoni sukladni s europskim. S druge strane, europski socijalisti i liberali, koji su nakon EPP-a druga i treća stranačka skupina u Europskom parlamentu, traže odlučnu akciju protiv mađarske vlade. Potpredsjednik socijalističke političke skupine u EP-u Hannes Swoboda pozvao je da se razmotri mogućnost korištenja članka 7 Ugovora o EU-u koji predviđa mogućnost sankcija i oduzimanja prava glasa zemlji članici koja krši temeljna načela EU-a poput slobode, demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda. Primjenu članka 7 traže i europski liberali. Europska komisija je objavila da analizira mađarske zakone koji se tiču neovisnosti Središnje banke, slobode medija i političke kontrole nad pravosuđem i da će, ako se utvrdi kršenje europskih zakona, pokrenuti odgovorajuće postupke.
LONDON - Britanski premijer David Cameron rekao je u nedjelju da bi dioničari morali imati pravo odlučivanja o visini plaća čelnika velikih tvrtka koje u ovo vrijeme štednje potiču sve veće nezadovoljstvo. "Dajmo ovlasti dioničarima omogućivši im pravo glasa u odlučivanju o najvišoj plaći", rekao je Cameron u razgovoru za Sunday Telegraph. Obrušivši se na "ortački kapitalizam", pozvao je da se napusti sustav u kojemu članovi upravnih vijeća sami odobravaju visinu svoje nagrade. "Moramo pristupiti rješavanju tog problema", kazao je. Izrazio je žaljenje što "tržišni zakoni ne vrijede za glavne menadžere", rekavši kako je "iznenađen što sada kritike zbog visokih plaća i bankovnih bonusa dolaze iz svijeta poduzetništva". "Muškarci i žene koji vode mala poduzeća naporno rade (...), ne isplaćuju si goleme novčane svote i gnjevni su na visinu nagrada menadžera koji ne snose iste rizike kao oni", dodao je. Dioničari su sve dosad imali savjetodavno pravo glasa u vezi s nagradom visokih čelnika. Po studiji objavljenoj u studenom, plaće direktora velikih britanskih poduzeća mnogostruko su porasle u zadnjih 30 godina.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy značajno je smanjio prednost svog socijalističkog suparnika na predsjedničkim izborima koji će se održati u travnju i svibnju, pokazuje anketa objavljena u nedjelju. Ipak, anketa i dalje pokazuje da će socijalistički kandidat Francois Hollande lako pobjediti Sarkozya u drugom izbornom krugu. Francuski predsjednik kapitalizirao je središnju ulogu koju je odigrao u smirivanju europske dužničke krize, a popularnost mu je porasla čak i nakon nepopularne najave uvođenja poreza te nakon agresivnije Hollandeove kampanje. U prvom krugu izbora 22. travnja, Hollande bio osvojio 28 posto glasova, a Sarkozy 26 posto, rezultati su ankete koju je za list Le Journal du Dimanche provela agencija IFOP. Hollande je imao prednost od 10 posto nedugo nakon što su ga socijalisti u listopadu prošle godine izabrali za svog predsjedničkog kandidata. U drugom krugu, Hollande osvaja 54 posto, a Sarkozy 46 posto glasova birača, što je također značajno smanjenje u odnosu na razliku od 20 posto u listopadu prošle godine, pokazuje anketa.
JERUZALEM - Izrael je u nedjelju optužio petoricu mladih desničarskih aktivista da su u prosincu napali izraelsku vojnu bazu i prikupljali osjetljive informacije o vojsci kako bi spriječili rušenje židovskih ilegalnih naselja, pišu izraelska glasila. Osumnjičenici, rođeni u Jeruzalemu i u izraelskim kolonijama, optuženi su da su "prikupljali osjetljive vojne informacije, poticali nerede i ušli u zatvorenu vojnu zonu", piše u nedjelju The Jerusalem Post. U noći s 12. na 13. prosinca, pedesetak aktivista ušlo je u vojnu bazu na Zapadnoj obali. Zapalili su automobilske gume, oštetili više vozila kamenjem i bocama s bojom i bacali čavle po cesti. Usto su kamenjem gađali vozilo zapovjednika baze, čiji je pomoćnik lakše ozlijeđen. Aktivisti su tako htjeli iskaliti svoj bijes nakon glasina o skoroj evakuaciji više divljih kolonija na Zapadnoj obali. Po optužnici koja je u nedjelju pročitana na sudu, petorica optuženika su pratila kretanje vojnih ophodnja na Zapadnoj obali i prenosila informacije aktivistima u doseljeničkim naseljima, prenosi izraelski radio.
PEKING - Dva bivša tibetanska redovnika zapalila su se u nedjelju na zapadu Kine, potvrdili su kineski mediji, a nevladine udruge navode da se radi o posljednjem u nizu samospaljivanja u znak prosvjeda protiv kineskih vlasti. Kineska novinska agencija Xinhua prenosi da se muškarac u dobi 22 godine zapalio na raskrižju u okrugu Aba u pokrajini Sichuan na jugozapadu zemlje i da je teško opečen prebačen u bolnicu. Agencija piše da se drugi spalio u hotelskoj sobi i preminuo uslijed teških ozlijeda. Xinhua navodi da se obojica bili bivši redovnici. Nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava ocjenjuju kako su samoubojstva redovnika izraz očaja zbog kulturne i vjerske represije kineskih vlasti na Tibetu, a Peking to opovrgava i tvrdi da poštuje vjerske slobode.
ADEN - Sedam osoba poginulo je u sukobima vladinih snaga i islamista povezanih s al Kaidom u južnom Jemenu, objavili su u nedjelju dužnosnici. Jedan vojnik i šestorica militanata ubijena su, a trojica vojnika ranjena u gradu Zindžibar, navodi AFP. Islamisti su u svibnju prošle godine zauzeli veći dio provincije Zindžabar i drže položaje u istoimenom glavnom gradu te okolnom području, unatoč nastojanjima vladinih snaga da ih protjera. U sukobima u tome području poginulo je otada više stotina ljudi.