Naime, iz državnog proračuna će se i nadalje pokrivati troškovi za usluge javne objave, ali samo za one poduzetnike koji dostave potpunu dokumentaciju u elektroničkom obliku putem internetskog servisa. Svi ostali, odnosno poduzetnici koji tu dokumentaciju predaju na papiru ili na nekom e-mediju, primjerice CD-u, sami će snositi troškove javne objave u visini propisanoj Pravilnikom o vrstama i visini naknade za uslugu javne objave godišnjih financijskih izvještaja i izdavanja dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, koji na snagu stupa s 1. siječnja 2012. godine.
Iz Fine, na upite o novom Pravilniku, podsjećaju da je javna objava godišnjih financijskih izvještaja i druge dokumentacije propisana Zakonom o računovodstvu i primjenjuje se na godišnje financijske izvještaje od 2008. godine, a u protekle je tri godine trošak javne objave pokrivao državni proračun.
No, s početkom 2012. na snagu stupa novi Pravilnik kojim je propisano da naknadu snose sami poduzetnici, a iznimka su oni koji potpunu dokumentaciju dostave u elektroničkom obliku putem internetskog servisa za što naknadu i nadalje pokriva državni proračun.
Visina naknade propisana je ovisno o načinu predaje standardne dokumentacije tj. financijskoga izvještaja i druge propisane dokumentacije te ovisno o tome je li poduzetnik obveznik revizije ili ne.
A iznosi naknade, prema Pravilniku, kreću se od 160 kuna za standardu dokumentaciju poduzetnika koji nisu obveznici revizije predane u e-obliku - putem interneta i za nestandardnu dokumentaciju predanu na papiru ili e-mediju, pa do 350 kuna za standardnu dokumentaciju poduzetnika obveznika revizije predane na papiru.
Novim je Pravilnikom propisana naknada koja se obračunava za svaki predani izvještaj. To znači da poduzetnik, obveznik konsolidacije, plaća naknadu za javnu objavu pojedinačnoga godišnjega financijskoga izvještaja i konsolidiranoga izvještaja kojega predaje za grupu u kojoj on predstavlja maticu, objašnjavaju iz Fine.
Prema novom Pravilniku, plaćanja naknade oslobođeni su poduzetnici koji dokumentaciju dostavljaju u elektroničkom obliku putem internetskog servisa, a preduvjet za to je posjedovanje e-kartice s poslovnim certifikatom i prijava na internetski servis RGFI.
"S obzirom da više od 30.000 obveznika posjeduje e-karticu s poslovnim certifikatom svi oni mogu podnijeti godišnji financijski izvještaj i drugu dokumentaciju putem internetskog servisa i bit će oslobođeni plaćanja naknade za javnu objavu", ističu iz Fine.
Očekuju i da će se broj obveznika koji to podnose putem internetskog servisa povećati.
"Velika većina obveznika godišnje financijske izvještaje i drugu dokumentaciju podnosi u e-obliku, na nekom od medija, a putem internetskog servisa manje, oko 10 posto od ukupnoga broja obveznika. Realno je očekivati da će se taj broj bitno povećati s obzirom na spomenuti broj imatelja e-kartice s poslovnim certifikatima", ističu iz Fine.
Svi oni koji ne posjeduju e-karticu mogu od Fine zatražiti njezino izdavanje uz plaćanje mjesečne naknade od 50 kuna koja se obračunava tijekom 24 mjeseca, koliko traje ugovorni odnos. U tih 50 kuna naknade, kažu u Fini, uključene su usluge predaje R-Sm obrazaca, ovjere elektroničkog potpisa, predaje godišnjeg financijskog izvještaja, predaje tromjesečnog statističkog izvještaja, mjesečno korištenje servisa e-plaćanja te uvid u Registar koncesija.
Iz Fine također navode kako poslovni subjekt, kao što je primjerice, knjigovodstveni servis, može dobiti ovlaštenje/punomoć nekog drugog poslovnog subjekta ili više njih da u njihovo ime koristi e-servise.
U tom slučaju, troškove izdavanja kartice plaća samo jedan poslovni subjekt/imatelj kartice, s tim da se za svako dodatno ovlaštenje jednom mjesečno naplaćuje naknada opunomoćeniku. Dodatna ovlaštenja naplaćuju se prema skali, ovisno o broju ovlaštenja, minimalno 2,5 kune do maksimalnih 12,5 kuna.
Fina je za sada jedini ovlašteni izdavatelj poslovnih certifikata na e-kartici u Hrvatskoj.
Korištenjem e-kartice omogućeno je pristupanje e-servisima Fine, državne uprave i javnih službi na brz i jednostavan način.
E-kartica je, napominju u Fini, multifunkcionalna, a osim korištenja već navedenih usluga, korisnik može predavati porezne prijave i druge podatke za oporezivanje Poreznoj upravi, slati elektroničke obrasce u REGOS, slati elektroničke prijave u HZZO i HZMO, slati i primati e-račune te pristupati i koristiti druge aplikacije (WEB BON, WEB RGFI, potpisivanje ugovora i druge dokumentacije …).
U Fini očekivanje o većem broju poduzetnika koji će godišnje financijske izvještaje i drugu dokumentaciju podnosi putem internetskog servisa objašnjavaju i utjecajem izmjena i dopuna Općega poreznoga zakona kojima je srednjim i velikim poduzetnicima, isto kao i obveznicima PDV-a, čija je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga veća od 800.000 kuna, propisana obveza dostavljanja poreznih prijava Poreznoj upravi u elektroničkome obliku, putem interneta.
Sustav elektroničkih servisa - ePorezna, kako ističu iz Porezne uprave na svojim internet stranicama, strateška je odrednica razvoja Porezne uprave i njena odnosa prema poreznim obveznicima.
Porezna uprava postupno provodi zakonsku obvezu prijava elektroničkim putem pa su, primjerice, tijekom 2011. veliki i srednji poduzetnici imali su obvezu podnošenja prijave ID obrasca i prijave poreza na dobit putem interneta.
Od početka 2012. ta se obveza širi pa svi veliki i srednji obveznici te svi poduzetnici isporuka većih od 800.000 kuna sve prijave koje obuhvaća ePorezna podnose kao elektroničke prijave.