Pravobraniteljica u priopćenju naglašava kako bez obzira što naizgled dovodi muškarce u nepovoljniji položaj takva praksa u biti dugoročno najviše šteti ženama jer učvršćuje i perpetuira tradicionalna stereotipna shvaćanja o ženama kao pripadnicama tzv. "nježnijeg" odnosno društveno slabijeg spola.
Stoga pravobraniteljica za ravnopravnost spolova odbacuje argumente kojima se takva diskriminatorna praksa nižih cijena usluge za žene učestalo pokušava opravdati navodnom činjenicom da žene na takvim događajima konzumiraju manje hrane i pića.
"Čak i da takvi argumenti imaju određenu statističku podlogu oni predstavljaju izraz rodno uvjetovanog stereotipnog poimanja žena i muškaraca koje Zakon o ravnopravnosti spolova, u skladu s pravnom stečevinom Europske Unije, zabranjuje", navodi se u priopćenju.
Pravobraniteljica Ljubičić podsjeća kako je jamstvo jednakog postupanja bez obzira na spol zakonom zajamčeno pravo svake žene i svakog muškarca kao jedinstvene osobe neovisno o njenoj pripadnosti nekoj društvenoj skupini. U tom smislu hrvatski pravni poredak zabranjuje bilo koji oblik ograničavanja jednakih prilika za žene i muškarce zasnovan na stereotipnom poimanju žena i muškaraca, bez obzira radi li se o nerazumnim ili o tzv. racionalnim stereotipovima.
Pravobraniteljica upozorava i kako se organizatori ovakvih tržišnih usluga izlažu mogućnosti pojedinačnih antidiskriminacijeskih tužbi iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, odnosno udružne tužbe iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.