ZAGREB - USKOK je obustavio istragu protiv bivšeg glavnog tajnika HDZ-a Ivana Jarnjaka jer nema dokaza da je bio član grupe koja se udružila kako bi sudjelovala u nezakonitom prikupljanju novca za stranački "crni fond", niti raspolagao tako prikupljenim novcem, doznaje se od njegovog branitelja Petra Pavkovića. Hini je kazao da je odluku o obustavi istrage, donesenu 2. prosinca, zaprimio prije dva dana. Dodao je da Jarnjak nije sklapao nikakve nagodbe s USKOK-om, nego se odustalo od daljnjeg kaznenog postupka isključivo zato što nije bilo nikakvih dokaza koji bi Jarnjaka povezivali s crnim fondovima. Jarnjak nije želio komentirati odluku USKOK-a u kojemu se nisu mogle doznati nikakve pojedinosti. "Moj je branjenik kroz zakonom propisan postupak uspio otkloniti sve sumnje u svoju nevinost", ustvrdio je odvjetnik Pavković. Protiv Jarnjaka je krajem listopada bila otvorena istraga u sklopu proširenja istrage u slučaju Fimi media zbog navodnog crnog fonda u HDZ-u, koji se kao pravna osoba također našao na udaru USKOK-a, a on je tada najavio da će kroz razgovor u USKOK-u otkloniti sve što mi se stavlja na teret i na taj način razriješiti taj problem.
ZAGREB - Hrvatska je u 20 godina puno učinila u zaštiti ljudskih prava, ali smo i dalje zemlja u kojoj brojni pojedinci još uvijek ne uživaju sva prava i čija su prava smanjenja ili zakinuta, istaknuo je predsjednik Ivo Josipović na današnjem prijemu u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca u Uredu predsjednika. Prijemu su nazočili brojni pojedinci kojima su u proteklim godinama kršena ljudska prava, kao i predstavnici nevladinih udruga i institucija koje se bave tim područjem, a predsjednik je nekima od njih uručio i odlikovanja za značajan doprinos u zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj. Novinar Drago Hedl tako je odlikovan Redom Stjepana Radića za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine. Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u zaštiti ljudskih prava i izgradnji demokratskih vrijednosti dobio je Građanski odbor za ljudska prava, dok je osječkoj udruzi Nansen Dialogue Centre predsjednik dodijelio Povelju za iznimne rezultate u obrazovanju djece različitih nacionalnosti u multikulturalnoj zajednici i borbi protiv segregacije u obrazovanju.
ZAGREB - HDZ-ovi ministri u vladi premijerke Jadranke Kosor izjavili su danas uoči sjednice Vlade kako iza sebe ostavljaju uređene resore te da HDZ "ide dalje". Premijerka Jadranka Kosor je na sjednici vlade najavila da će vlada održati još jednu sjednicu prije konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora. "Radit ćemo do posljednje sekunde. Ovo je tehnička vlada, ali naš posao se odvija u skladu s Ustavom i zakonima", kazala je Kosor osvrćući se na, kako je rekla, pisanje nekih medija. Kao primjer navela je 2003. kada je vlada održala zadnju sjednicu 18. prosinca, iako su izbori bili održani 23. studenoga, a konačni rezultati bili su objavljeni 8. prosinca. "Zato vjerujem da pravila koja vrijede kada SDP vodi vladu moraju vrijediti i za vladu koju vodi HDZ", istaknula je Kosor. Na sjednici vlade koju je najavila bit će izvješće o financijskom stanju u državi kao i izvješće o najvažnijim projektima koje je vlada napravila, a kako bi, kaže Kosor, javnost bila makar na kratko upoznata s onima što je ova vlada radila i na što smo ponosni.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost na odluku o isplati predujma iz trećine ovogodišnje neto dobiti Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a za stipendije djeci hrvatskih branitelja. Riječ je o iznosu od oko 44 milijuna kuna za stipendije 10 do 11 tisuća djece hrvatskih branitelja, ističe ministar hrvatskih branitelja Tomislav Ivić. U proteklih nekoliko godina dano je više od 40 tisuća stipendija za djecu hrvatskih branitelja, za što je iz dobiti Fonda isplaćeno oko 240 milijuna kuna. Procjenjuje se da će Fond hrvatskih branitelja ove godine ostvariti neto dobit od oko 135 milijuna kuna, rekao je Ivić koji smatra da je Fond u potpunosti ispunio svoju svrhu. To je jedan od najboljih projekata bilo koje vlade do sada, projekt na koji svi možemo biti osobito ponosni, istaknula je Kosor. Vlada je danas izmjenom uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije utvrdila da, kao i ove godine, i u idućoj ta naknada 0,05 kuna po kilovatsatu.
ZAGREB - Voditelj Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren posjetio je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU), najvišu hrvatsku znanstvenu i umjetničku ustanovu, gdje je razgovarao s njezinim predsjednikom Zvonkom Kusićem i potpredsjednikom Jakšom Barbićem. Razgovarali su o procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju i potpori Akademije europskim integracijama od samih početaka do danas, kad je Vijeće Europe prihvatilo ugovor o pristupanju Republike Hrvatske te kad se očekuje da ga potpišu najviši hrvatski državni predstavnici. U izjavi iz 2003. HAZU se pridružio nastojanjima vlade i državnih čelnika za ulaskom u tu europsku asocijaciju. Kako je istaknuo predsjednik Kusić, Europska unija nam je iznimno važna, a da je tako, podsjetio je akademik Barbić, potvrđuju i mnogi okrugli stolovi o europskim integracijama i raznim aspektima tih uključivanja u europske tijekove koji su održani u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Objektivno je informiranje znanstvene i stručne te sveukupne javnosti bitno, a tu je važna i uloga institucije kao što je HAZU, istaknuo je Vandoren.
ZAGREB - Okrugli stol "Ustavi i demokracija: strani utjecaji i domaći odgovori", koji se danas održava u organizaciji Znanstvenog vijeća HAZU-a za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, trebao bi odgovoriti na pitanja kako su znanost i politika u državama bivše Jugoslavije odgovorile na strane utjecaje, kakva je ustavna demokracija, koliko je u ustavima korišten europski ustavni obrazac, koliko je na ustavna rješenja utjecao ustavni inženjering te kako su ustavno riješeni položaji i temeljna prava pojedinih naroda. Po riječima profesora sa splitskoga Pravnog fakulteta Arsena Bačića, tema ustavnih migracija povezana je s temom ustavnog 'posuđivanja'. Naime, danas je u svijetu malo originalnih ustava kao što su ustavi SAD-a i Velike Britanije te još neki, a većina ih je zapravo 'derivativna', rekao je i dodao da je zato ta 'posudba' modus operandi suvremenih ustavotvoraca. "Želimo vidjeti u kojoj su mjeri naši ustavi derivativni, ima li u njima originalnosti, a rasprava bi trebala pokazati koliko su autentični ustavotvorni uratci naših hrvatskih ustavotvoraca, ali isto tako i ustavotvoraca na prostorima bivše Jugoslavije", objasnio je.
ZAGREB - Nacionalna konferencija o volonterstvu pod nazivom "Hrvatska u Europskoj godini volontiranja: pomaci i perspektive" održava se danas u Zagrebu, a predstavnica Hrvatske mreže volonterskih centara Jela Prgić-Znika rekla je na otvorenju kako u toj mreži smatraju da je ove godine zahvaljujući djelovanju mnogih postignut znatan pomak u vidljivosti i prepoznatljivosti volontiranja u Hrvatskoj. Nacionalna konferencija održava se u završnici Europske godine volontiranja i u povodu 5. prosinca, Međunarodnog dana volontera. Državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i predsjednik povjerenstva za obilježavanje Europske godine volontiranja Vlade RH Stjepan Adanić istaknuo je da se institucije otvaraju te volonterstvo više nije rezervirano samo za nevladin sektor, dječje domove ili domove za starije osobe. "Tijela državne uprave također prepoznaju značaj volontiranja i međusektorske suradnje pa je tako i Ministarstvo obitelji u ovoj godini uključilo u svoj rad 20 volontera u nekoliko svojih uprava", rekao je Adanić.
ZAGREB - Zajednička sjednica Programskoga vijeća i Nadzornog odbora HRT-a na kojoj se raspravlja o prijedlogu financijskog plana HRT-a zatvorena je za javnost, iako su novinari na nju bili pozvani. Predsjednica Vijeća Nada Zgrabljić Rotar na početku sjednice predložila je da sjednica bude zatvorena, ustvrdivši da je danas samo radni dio sjednice i da financijski plan danas neće biti usvojen. Predsjednik Uprave HRT-a Josip Popovac rekao je da će javnost biti upoznata u cjelosti s finacijskim planom jer je to javni dokument. Uz prijedlog financijskog plana, na dnevnom redu zajedničke sjednice Programskog vijeća i NO HRT-a je i prijedlog programa rada HRT-a.
ZAGREB - Katolički tjednik "Glas Koncila" u novom broju piše da su izbori za Hrvatski sabor, osim što su na vlast doveli koaliciju četiriju stranaka lijevoga centra, donijeli i više iznimno važnih poruka za sadašnju i buduću hrvatsku političku scenu. U komentaru "Izborna razotkrivanja" glavni urednik Ivan Miklenić napominje kako su birači vrlo snažno i rječito potvrdili da je "povjerenje hrvatskih građana u političare iznimno nisko". Na izbore se nije odazvalo čak 1.462.303 građana. "Među onima koji se uopće nisu odazvali sigurno su znatan dio oni koji smatraju da nisu imali kome dati svoj glas", ocjenjuje se te napominje da istodobno od onih građana koji su izišli na izbore čak 40.933 nikome nije dalo svoj glas jer su ubacili u kutije listiće koji ne vrijede, a među njima sigurno je većina onih koji su tako željeli poručiti što misle o svim strankama i kandidatima na tim izborima. "Izbori su također nedvosmisleno još jednom otkrili i potvrdili nakaznost hrvatskoga izbornog sustava koji je u biti, valja se prisjetiti, postavio još SKH - Stranka demokratskih promjena za prve višestranačke izbore, a koji nevjerojatno pogoduje pobjedniku", navodi se i napominje kako je Kukuriku koalicija dobila tek nešto više od četvrtine glasova svih građana s pravom glasa i samo nešto više od 41 posto glasova birača koji su izišli na izbore, a izborni sustav takav izborni rezultat nagrađuje s čak 80 od 140 zastupničkih mjesta u Saboru, što je 57,14 posto zastupničkih mjesta, koliko se biralo u 10 izbornih jedinica. Miklenić smatra kako doista nije dobro za razvitak demokracije u Hrvatskoj da stranka ili koalicija s dobivenih tek neznatno više od 25 posto, a manje od 30 posto glasova birača, ima stabilnu apsolutnu većinu u Hrvatskome saboru.
OSIJEK - Osječko-baranjska Policijska uprava utvrdila je osnovanu sumnju da je 13 osoba s vukovarskoga i riječkog područja na temelju lažne dokumentacije isposlovalo zajmove u osječkoj poslovnici banke sa sjedištem u Rijeci koje nisu otplaćivali, čime su banku oštetili za više od 1,6 milijuna kuna, izvijestila je danas osječko-baranjska Policijska uprava. Neslužbeno se doznaje da je riječ o Erste banci, a osnovano se sumnja da su od prosinca prošle godine do ožujka ove godine osumnjičenici u osječkoj poslovnici banke na temelju krivotvorene dokumentacije o poslu, poslodavcu i visini prihoda dobili gotovinske zajmove od 20.000 do 25.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Tereti ih se da odobrene zajmove nisu otplaćivali i da su tako oštetili banku za više od 1,6 milijuna kuna.