"Sugerirao bih Upravi Ine, a to ću i napraviti na Nadzornom odboru, da se napravi studija isplativost kupnje", kazao je u telefonskom razgovoru za Hinu predsjednik Inina Nadzornog odbora Davor Štern.
I profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor Dekanić kao mogućeg kandidata navodi Inu. "Ina svakako, ako ima interesa, dovoljno sredstva i potencijala i ako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dopusti tu kupnju", kaže Dekanić.
No, Štern smatra da je problem koncentracije moguće lako riješiti. Ina primjerice ima više od 400 benzinskih postaja u svom portfelju, a sigurno je da bi se njih oko 150 moglo dati u franšizu, kaže Štern na upit da li bi propisi o ograničenju koncentracije mogli biti zapreka Ininoj kupnji OMV-ova poslovanja u Hrvatskoj.
"To je dobar lanac, dobre benzinske postaje, dobro uhodane. U svakom slučaju mislim da će kupaca biti", kaže Štern.
Štern i Dekanić smatraju da bi među potencijalnim kupcima ponajprije mogle biti naftne kompanije koje su već prisutne na hrvatskom tržištu kao što su ruski Lukoil, slovenski Petrol, možda i MOL preko Tifona, a potom možda i dvije ruske kompanije prisutne u Srbiji i BiH Gazprom Neft i Zarubezhneft.
Naftni stručnjak i konzultant Jasminko Umičević pak upravo te dvije ruske kompanije i slovenski Petrol izdvaja među tri potencijalno najzainteresiranija kupca.
Gazprom Neft je većinski vlasnik, 51 posto, srpskog NIS-a koji je 'zahuktao' modernizaciju rafinerije u Pančevu, što će mu omogućiti preradu oko 6 milijuna tona, a kako sve ne mogu plasirati na srpskom tržištu imaju velike količine za izvoz, objašnjava Umičević i dodaje kako je najbolja zarada, kada se posjeduje rafinerija, kada se kontrolira cijeli lanac.
Stoga je, po njemu, i ruski Zarubezhnef, koji u vlasništvu ima rafineriju u Bosanskom Brodu koja se također rekonstruira i povećava kapacitet, mogao biti zainteresiran. "Najlogičnije im je prijeći u Hrvatsku i dobiti uhodane OMV-ove pumpe koje su među najbolje vođenima i održavanim u Hrvatskoj, a koje su nabolje u BiH", kaže Umičević.
Među glavna tri kandidata on svrstava i slovenski Petrol koji je prisutan u Hrvatskoj i trenutno je u investicijskom zamahu i dobro stoji. "Ima logike da kupe OMV-ove benzinske. Da li su spremni platiti cijenu kao Rusi, nisam siguran", kaže Umičević.
On najavom OMV-a da razmatra prodaju svojih podružnica u Hrvatskoj i BiH nije iznenađen.
"OMV već duže vrijeme razmatra tu opciju i ona nema veze s Hrvatskoj i BiH u političkom smislu. OMV je odlučio, s obzirom na niske rafinerijske marže, napraviti restrukturiranje svog strateškog plana i povući se s tržišta koja direktno ne opskrbljuje derivatima iz svojih rafinerija i gdje nema značajniji udio na tržištu", objašnjava Umičević.
Dodaje kako je OMV u Hrvatskoj držao 17-18 posto tržišta u maloprodaji derivata, sada su na 13 posto, u BiH im je udio i puno manji (oko 8 posto), a ni Hrvatsku ni BiH ne opskrbljuju iz svojih rafinerija u Austriji i Rumunjskoj, već i za hrvatsko i BiH tržište opskrba uglavnom ide preko terminala u Omišlju i Kopru, odnosno u Pločama za što se roba uvozi s mediteranskog tržišta.
Umičević misli da OMV razmatra i povlačenje s još nekih tržišta.
Sigurno će pak ostati u Sloveniji, gdje uz Petrol imaju najveći udio, te Srbiji gdje također, uz NIS, imaju značajan udio.
Štern smatra da je OMV-ovo obrazloženje odlaska korektno, s obzirom na potrebnu logistiku za kvalitetno održavanje lanca postaja. Uz to, dodaje, OMV se u smislu širenja više koncentrirao na tržište Rumunjske, koje je veliko tržište, te tržište Bugarske, a i odlučio je da će se više koncentrirati na istraživanje i proizvodnju.
Dekanić je donekle iznenađen OMV-ovom najavom, ali tu odluku stavlja u kontekst opasnosti od nove recesije i krize, odnosno produljenje gospodarske krize koja bi sve kompanije mogla nagnati na rezanje troškova.
OMV je u svojoj objavi najavio da će razgovori s potencijalno zainteresiranim stranama početi u idućih nekoliko mjeseci.
Pritom su, kako se doznaje, otvoreni za cijeli niz opcija i namjera im je završiti prodaju obiju podružnica do kraja 2013.