Cilj projekta je povećati potrošnju ribe po stanovniku sa sadašnjih vrlo niskih 8 do 9 kilograma na barem 11 do 12 kilograma godišnje.
Građani do 18 sati na 13 štandova-malih restorana po simboličnoj cijeni od pet kuna mogu kušati jela od raznovrsnih proizvoda ribarstva, a prikupljeni novac će se darovati u humanitarne svrhe.
Projekt "Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi" zajednički su pokrenuli Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatska gospodarska komora (HGK), a u sklopu projekta u iduće tri godine u cijeloj će se Hrvatskoj intenzivno raditi na edukaciji i promociji ulova, uzgoja i prerade ribe s ciljem povećanja njene potrošnje u prehrani stanovništva.
Projekt je osmišljen na nacionalnoj razini, Vlada je za njega za iduće tri godine predvidjela 3,5 milijuna kuna, a u financiranju, promociji i provedbi uz ministarstva poljoprivrede i turizma sudjeluje i HGK, HOK, Koordinacija ribarskih zadruga te brojne tvrtke.
Govoreći nedavno o problematici ribarstva u Hrvatskoj savjetnik predsjednika HGK za tu tematiku Ljubomir Kučić malu potrošnju ribe povezao je s činjenicom da ribarstvo na nacionalnoj razini još nije prepoznato kao važna gospodarska grana i nema pažnju kakvu zaslužuje.
Gotovo 70 posto od ukupnih oko 100 tisuća tona godišnje proizvodnje ribe (ulov, uzgoj i prerada) ide u izvoz, najviše u Italiju, jer je riba za domaće tržište relativno skupa i slabo se traži, osim u turističkoj sezoni.
U Hrvatskoj nema kulture jedenja ribe koja je među zdravijim namirnicima, a posebno mala plava riba koje će se ove godine u Jadranu uloviti 40 do 50 tisuća tona.