Tijekom dvodnevnog boravka na Kosovu, Bebić će u Prištini razgovarati s predsjednikom skupštine Jakupom Krasniqiem, predsjednicom države Atifetom Jahjaga, premijerom Hashimom Thacijem i ministrom vanjskih poslova Enverom Hoxhajem.
Predsjednik Sabora obratit će se zastupnicima skupštine te se sastati s članovima parlamentarnih odbora za vanjsku politiku i europske integracije i odbora za za manjinske zajednice, najavljeno je iz Bebićeva ureda.
Bebić će u četvrtak posjetiti malobrojnu hrvatsku manjinu u Janjevu kod Prištine, a susrest će se i s pripadnicima 8. hrvatskog kontigenta u sastavu NATO-ove mirovne misije KFOR.
Hrvatske oružane snage u njoj sudjeluju od srpnja 2009. i trenutno su zastupljene s 20 vojnika, većinom iz ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane te dva transportna helikoptera koji su razmješteni u kampu Bondsteel u Ferizaju/Uroševcu. Temeljna zadaća hrvatskog kontingenta je prevoženje ljudi i tereta.
Službeni Zagreb je Kosovo, nekadašnju južnu srbijansku pokrajinu, priznao 19. ožujka 2008., a diplomatske odnose dvije države uspostavile su 30. lipnja iste godine.
Skupština Kosova proglasila je neovisnost 17. veljače 2008., uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda. Tu odluku Srbija ni danas ne prihvaća, dok su neovisnost nove države uskoro priznale SAD, Velika Britanija, Njemačka, te ukupno 80 država članica UN-a.
Procjenjuje se da na Kosovu živi oko 2,3 milijuna stanovnika od kojih je 88 posto Albanaca, dok je Srba oko 7 posto. Jedna od malobrojnijih manjina u toj državi površine 10.887 četvornih kilometara su Hrvati, većinom nastanjeni u Janjevu koje će predsjednik Sabora Bebić posjetiti u četvrtak.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991., na Kosovu je živjelo 8.800 Hrvata, dok ih je danas u Janjevu samo 300, a u Letnici 50, pa se njihov položaj sve manje tretira kao manjinsko, a sve više kao humanitarno pitanje.
Hrvati nisu priznati kao manjina niti se spominju u kosovskom ustavu, a iz hrvatskog državnog proračuna godišnje je za njih izdvajano 5.000 eura.