Sindikat u priopćenju ističe da Vlada, kao predlagatelj Zakona o područjima posebne državne skrbi, nije na vrijeme razvrstala hrvatsko Podunavlje u jednu od skupina područja posebne državne skrbi i zaposlenima na tom području omogućila ostvarenje prava na naknadu za rad na takvim područjima, dok je hrvatsko pravosuđe prvotno priznalo navedeno pravo, a zatim, temeljem odluke Ustavnog suda, promijenilo stajalište o tome.
U pravnom prometu je takvo postupanje "izrodilo" tri situacije. Jedni su službenici u sudskom postupku ostvarili pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi i Hrvatska nije zatražila u postupku protuovrhe povrat tih sredstava. Drugi su službenici dobili sudske sporove i isplaćeni su im dosuđeni iznosi, ali je RH u postupku protuovrhe od njih tražila i u sudskom postupku ostvarila povrat iznosa isplaćenih prava. Treći su u sudskom postupku dobili presude po kojima ostvaruju pravo na isplatu naknade, ali im ona nikad nije isplaćena.
Sada se od dijela tih službenika traži i naknada parničnog troška Republici Hrvatskoj, što zorno pokazuje nejednakost hrvatskih građana pred zakonom, ali i nespremnost državnih institucija da isprave vlastite propuste koji su i doveli do toga.
Sindikat je od Vlade zatražio odustanak od naplate potraživanja prema službenicima hrvatskog Podunavlja, kao čin restitucije načela pravednosti koje je povrijeđeno različitim tretiranjem građana hrvatskog Podunavlja, unutar samog područja Podunavlja i u odnosu na građane koji su ostvarili pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi u drugim dijelovima Hrvatske.
Međutim, umjesto da problem ovrha plaća riješi kao odgovorno i kolektivno tijelo, Vlada putem svojih ministara upućuje sindikat iz jednog u drugo državno tijelo, pa mu je tako ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković otpisao kako je "potrebno da se o zahtjevu za eventualni otpis dosuđenih parničnih troškova Republici Hrvatskoj očituje i Ministarstvo financija RH na koje Vas ovom prilikom i upućujemo".
Jedan od ovršenika koji je na ime parničnog troška Hrvatskoj dužan 1.156,08 kuna je umirovljenik Petar Lapoš, kojem njegova domovina već usteže 500 kuna od 1.500 kuna mirovine temeljem toga što mu je hrvatsko pravosuđe prvo priznalo, a zatim osporilo pravo na naknadu za rad na području posebne državne skrbi, kaže se u priopćenju.