U EBRD-u među glavnim naglascima u izvješću o Hrvatskoj u proteklih godinu dana ističu uspješan dovršetak pristupnih pregovora s Europskom unijom. Osvrću se također na očekivano potpisivanje pristupnog ugovora do kraja godine, nakon čega slijedi proces njegove ratifikacije u parlamentima zemalja članica, pa bi se Hrvatska Uniji mogla pridružiti najvjerojatnije u srpnju 2013.
U naglascima se izdvaja i postupna provedba programa gospodarskog oporavka koji je lani usvojila hrvatska vlada. U EBRD-u pritom pozdravljaju provedbu određenih reformi u mirovinskom sustavu i po pitanju rješavanja problema visoke nezaposlenosti, ali napominju da Hrvatska tek mora usvojiti mjere predviđene programom gospodarskog oporavka kako bi povećala dugoročnu konkurentnost.
U glavnim naglascima EBRD ukazuje na nastavljenu slabu makrogospodarsku izvedbu, navodeći negativnu stopu rasta u prošloj godini i očekivanja tek neznatnog pozitivnog rasta u ovoj godini. Inflacija je po bančinoj ocjeni niska ali su devizne rezerve zemlje relativno niske u usporedbi s usporedivim zemljama u regiji, a u banci napominju i da se hrvatski bankovni sustav i dalje uvelike oslanja na vanjsko financiranje.
U EBRD-u očekuju da će hrvatsko gospodarstvo bilježiti vrlo spori oporavak, procjenjujući za ovu godinu rast od svega 0,5 posto. U iduće dvije godine vjerojatno će potporu njegovu rastu pružiti pretpristupni fondovi, smatraju.
Upozoravaju međutim da značajne ranjivosti neće prestati, ponajprije ako vlada ne uspije u potpunosti provesti program gospodarskog oporavka te ako oporavak u eurozoni ostane slabašan. Također napominju da hrvatsko gospodarstvo očekuju ozbiljni problemi na području konkuretnosti ako vlada ne provede duboke strukturalne reforme.
Što se tiče ključnih prioriteta za 2012., izdvaja se povratak na robustan rast koji smatraju najvećim izazovom, te nužno ubrzanje privatizacijskih procesa i "daljnja komercijalizacija infrastrukture".
U sklopu Tranzicijskog izvješća za 2011. "Kriza i tranzicija iz perspektive običnog čovjeka" analizira se čitav niz podataka pribavljenim anketiranjem 39 tisuća građana ponajprije iz zemalja Nove Europe.
Istraživanje je tako pokazalo da ljudi postaju manje skloni demokraciji ako ih je posljednja kriza pogodila jače u odnosu na sjećanja koja imaju na ranije krize. Pokazalo je i da su tržišta i demokracija izgubili podršku u naprednijim tranzicijskim gospodarstvima zato što su ona doživjela izrazitiji pad nego za vrijeme recesija s početka i sredinom 1990-ih.
Izvješće je u zasebnom poglavlju pokazalo i da je kriza pogodila prosječnog građanina u tranzicijskim zemljama više od onih u zapadnoj Europi. Posebno se osvrnulo i na kredite banaka koji su tijekom krize na Zapadu pospješili potrošnju dok su u tranzicijskim zemljama polučili upravo suprotan efekt, a ponajprije je to vezano uz trendove uzimanja stambenih kredita u stranoj valuti i značajan pad vrijednosti lokalnih valuta zemalja u kojima su oni uzimani.
U poglavlju posvećenom čimbenicima koji potiču poduzetništvo navodi se da se žene rjeđe odlučuju za pokretanje vlastitog posla, no ne kaže se da imaju manje izgleda za uspjeh od muškaraca jednom kada se na takav potez odvaže. To bi moglo poslužiti kao argument za politike usmjerene poticanju ženskog poduzetništva, mišljenja su u EBRD-u.