"Ova žalba ima dalekosežniji značaj od samog slučaja Perišića. Presuda je nerazumna i predstavlja nerealni presedan kojim se šire granice međunarodnoga kaznenog prava izvan primjerenih. Većina (sudaca) kriminalizirala je rat... ako se presuda održi svaki zapovjednik i nacionalni vođa koji pruža vojnu pomoć stranoj državi ili trećoj strani u međunarodnom oružanom sukobu odgovoran je za poticanje i pomaganje zločina samim činom pomaganja u vođenju rata", poručuje Perišićeva obrana.
Haaški je sud u rujnu većinom glasova proglasio Perišića krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje višegodišnje opsade i terora civila u Sarajevu i ubojstava tisuća muslimana u Srebrenici, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, ali je oslobođen odgovornosti za zločin istrebljenja u Srebrenici jer su suci smatrali da nije mogao predvidjeti razmjere pokolja u Srebrnici u srpnju 1995.
Većina sudaca utvrdila je da su djela generala Perišića značajno pridonijela zločinima koje je počinila vojska bosanskih Srba.
U najavi žalbe u dijelu koji se tiče raketiranja Zagreba Perišićeva obrana tvrdi da nijedan razumni presuditelj nije mogao utvrditi da su počinitelji toga zločina bili podređeni Perišiću.
Perišić je u pritvor haaškoga suda dobrovoljno stigao 7. ožujka 2005., a do početka suđenja 2. listopada 2008. vrijeme je proveo na privremenoj slobodi.