ZAGREB - Europa cijeni ulogu Hrvatske u regiji i ima projekt za cijelu regiju, a Hrvatska će podupirući susjede dati važan doprinos europskoj politici, izjavio je u srijedu u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon sastanka s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyjem Buzekom. "Bilo mi je drago čuti da Europa cijeni ulogu Hrvatske u regiji i da ima projekt za cijelu regiju, a Hrvatska je značajni partner. Hrvatska će podupirući susjede dati važan doprinos europskoj politici", rekao je Josipović u izjavi za novinare nakon sastanka s Buzekom. Josipović je izjavio da je završetkom pregovora i potpisivanjem pristupnog ugovora Hrvatska na prekretnici. Josipović i Buzek također su istaknuli važnost kontinuiteta reformi. "Reforme su potrebne posvuda, uključujući EU i uključujući reforme u državama članicama. Siguran sam da će i Hrvatskoj biti još potrebne daljnje reforme na području javne uprave, sudstva i pristupa informacijama. Upravo te reforme su osnova koja omogućava razvoj demokracije, ali isto tako i gospodarski razvoj neke zemlje. Zemlja bez transparentnog pravosuđa, bez pouzdanog neovisnog pravosuđa ne može očekivati velike investicije", rekao je Buzek.
SARAJEVO - Bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Željko Jukić uhićen je u srijedu na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Dubrovnika, na temelju sumnje da je tijekom rata u BiH počinio ratne zločine nad bošnjačkim civilima, potvđeno je iz sjedišta državnog odvjetništva BiH u Sarajevu. Kako je pojašnjeno, Jukića su uhitili pripadnici granične policije BiH koji su ga potom predali državnom odvjetništvu.Posebni odjel za ratne zločine državnog odvjetništva BiH sumnjiči Željka Jukića da je u razdoblju od lipnja 1993. godine do siječnja 1994. na području općine Prozor-Rama počinio kazneno djelo zločina protiv čovječnosti sudjelujući u progonu, ubojstvima, silovanjima, prisilnim nestancima i drugim nečovječnim djelima slične naravi nad civilima bošnjačke nacionalnosti.
SARAJEVO - Predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prenio je u srijedu zamjeniku pomoćnika američke državne tajnice Philipu Reekeru uvjeravanja kako BiH ostaje čvrsto opredjeljena za borbu protiv svih oblika radikalizma i terorizma, priopćeno je u Sarajevu nakon susreta Komšića i američkog dužnosnika. Kako se ističe u priopćenju iz predsjedništva BiH, Komšić je ovom prigodom ponovio ocjenu da prošlotjedni napad Mevlida Jašarevića (23) na veleposlanstvo SAD u Sarajevu istodobno predstavlja i napad na BiH i sve njene građane.
BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je u srijedu na političko i nacionalno jedinstvo u Grčkoj, upozorivši da bi odbijanje programa pomoći za tu zemlju imalo nesagledive posljedice. "Želim uputiti hitan i iskren poziv na nacionalno i političko jedinstvo u Grčkoj", rekao je Barroso po dolasku u Cannes, gdje u četvrtak počinje summit skupine najbogatijih zemalja G20. Barrosovu izjavu objavio je njegov ured u Bruxellesu. Summit G20 u Cannesu mogao bi se pretvoriti u još jedan krizni sastanak za spas eurozone nakon što je grčki premijer George Papandreu najavio referendum o programu pomoći koji je teškom mukom dogovoren na summitu eurozone 26. i 27. listopada.
BERLIN - Njemački ministar financija i drugi visoki njemački dužnosnici pozvali su Grčku da se drži dogovorenog plana pomoći usuglašenog s eurozonom i MMF-om i izbjegne opasnost koju nosi održavanje referenduma o posljednjem planu izvlačenja zemlje iz dugova. "Bilo bi od pomoći da se što prije razjasni kojim putem Grčka želi ići", kazao je ministar financija Wolfgang Schaeuble za Hamburger Abendblatt. On je poručio kako smatra da je Grčka "svjesna svoje odgovornosti te da će prihvatiti mjere koje su usuglašene jednoglasno". Nakon što su se čelnici EU-a prošli tjedan dogovorili o mjerama pomoći Grčkoj grčki premijer George Papandreu zapanjio ih je pozivom na održavanje referenduma u Grčkoj o planiranom paketu pomoći vrijednom 130 milijarda eura.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak da je i kancelarka svih njemačkih Turaka, u prigodi 50. obljetnice njemačko-turskog ugovora o "gastarbeiterima". "Kancelarka sam svih, i vaša sam kancelarka", istaknula je Merkel u govoru u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, obraćajući se oko 3 milijuna Turaka i osoba turskog podrijetla koji žive na teritoriju Njemačke (700.000 ih ima državljanstvo). Turski premijer Recep Tayyip Erdogan, koji je prethodno istaknuo da njemačko-tursko prijateljstvo nije počelo 30. listopada 1961., kada je potpisan ugovor o uvozu radne snage, već puno prije, u vrijeme Otomanskog Carstva. Turski premijer je još jednom pozvao Njemačku da podupre kandidaturu njegove zemlje za članstvo u Europskoj uniji. "Kažem to uime mog naroda, računamo da će Njemačka biti na našoj strani", kazao je.
KAIRO - Sirija je bezrezervno prihvatila arapski plan izlaska iz krize na ministarskom sastanku Arapske lige u srijedu u sjedištu organizacije u Kairu, rekao je u srijedu dužnosnik Lige, prenosi AFP. "Sirijsko izaslanstvo je bezrezervno prihvatilo cijeli plan Arapske lige", rekao je taj dužnosnik. Službeni odgovor Damaska na taj prijedlog stiže dan nakon što su službeni sirijski mediji najavili dogovor s Arapskom ligom o tom planu. Tekst arapske inicijative određuje "potpuni prekid nasilja radi zaštite civila, oslobođenje onih koji su zatvoreni radi sadašnjih zbivanja i pristup organizacijama Arapske lige i arapskim i međunarodnim medijima. Plan predviđa da će arapski ministarski odbor voditi konzultacije s vladom i raznim strankama sirijske oporbe u svrhu ostvarenja nacionalnog dijaloga.
BRUXELLES - Svijet se kreće prema novoj eri globalne modernizacije i rasta nuklearne sile unatoč velikim riječima o borbi protiv širenja nuklearnog naoružanja u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji, upozorava novo izvješće jednog angloameričkog instituta, koje u srijedu prenose europski mediji. Izvješće Britansko-američkog vijeća za sigurnosne informacije (BASIC) ističe da svih devet svjetskih nuklearnih sila ulaže velika sredstva u nuklearno naoružanje. SAD, koji ima 8.500 bojnih glava, planira potrošiti 700 milijardi dolara na svoje nuklearne kapacitete u idućih deset godina. Gotovo 200 milijardi bit će utrošeno na modernizaciju sustava za navođenje i proizvodnju bojnih glava. Dio će otići na flotu 12 novih nuklearnih podmornica i projektile dalekog dometa koji se lansiraju iz zraka. Drugi veliki igrač, Rusija, koja ima oko 11.500 bojnih glava, planira potrošiti 70 milijardi dolara do 2020. Moskva planira udvostručiti broj balističkih projektila koje proizvodi svake godine ulaganjem 500 milijuna dolara u tvornicu Votkinsk. Također kupuje osam novih podmornica, razvija strateški projektil koji će moći prenositi deset bojnih glava i radi na novom nevidljivom bombarderu dalekog doleta.
LJUBLJANA - Slovenski parlament u srijedu je na izvanrednom zasjedanju ponovno odlučivao o pet zakonskih rješenja na koja je prošlog tjedna bio uložen suspenzivni veto, što znači da je potrebna bila ponovna odluka parlamenta. Nakon petosatne rasprave, zastupnici su sa 64 glasa za i tri protiv ponovno potvrdili izmijenjeni zakon o poduzećima kojim se osobama, koje su veći dioničari poduzeća koja su završila u stečaju, ograničavaju prava na osnivanje novih tvrtki ili sudjelovanje u njihovim nadzornim odborima. Potrebnom natpolovičnom većinom glasova ponovno su potvrđeni i zakon o novom načinu financiranja invalidskih udruga, te set izmijenjenih zakona s područja kaznenog prava kojim se omogučava učinkovitije blokiranje protuzakonito stečene imovine osoba u kaznenom postupku ako je riječ o organiziranom ili gospodarskom kriminalu. Iako je službeno raspušten zbog skorašnjih prijevremenih parlamentarnih izbora, slovenski parlament može se sastajati na izvanrednim zasjedanjima ako se to pokaže nužnim kao ovom prilikom, kada je nakon suspenzivnog veta koje što je na spomenute zakone dalo državno vijeće parlament o njima ponovo trebao glasovati i tako ih definitivno potvrditi.
BERLIN - Polovica njemačkih birača ne želi da njemačka kancelarka Angela Merkel pobijedi na izborima 2013. a gotovo jedan od dvojice ispitanih Nijemaca smatra da se ona nije dobro postavila u krizi oko euro-zone, prema rezultatima istraživanja objavljenim u srijedu. Na pitanje žele li da kršćansko-demokratska čelnica osvoji treći mandat na izborima 2013., 50 posto anketiranih izjavilo je "ne", prema istraživanju Forse za časopis Stern. Istraživanje je također pokazalo da koalicija desnog centra Angele Merkel zaostaje za oporbenim socijal-demokratima i njihovim saveznikom Strankom Zelenih. Samo 39 posto ispitanika želi da Angela Merkel dobije još jedan mandat na čelu vlade.
ISTANBUL - Trinaest zemalja odlučilo je na međunarodnoj konferenciji o Afganistanu održanoj u srijedu u Istanbulu, udružiti se radi pružanja pomoći toj ratom razorenoj zemlji, rekao je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu. "Danas najavljujemo Istanbulski proces koji obuhvaća globalni paket mjera povjerenja" radi suradnje na mnogim poljima, rekao je ministar pred novinarima, u društvu afganistanskog kolege Zalmaja Rasula, nakon završetka konferencije pod nazivom "Sigurnost i suradnja u srcu Azije". Još trinaest zemalja, među kojima Sjedinjene Države, Francuska i Njemačka te neke međunarodne organizacije poput UN-a, NATO-a i EU-a, ističu da podupiru tu novu regionalnu inicijativu, po tom dokumentu. Zemlje sudionice tog procesa ponovno će se sastati u lipnju 2012. u Kabulu.
SANAA - Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh za korak je bliže prijenosu vlasti na svojeg zamjenika Abd-Rabua Mansura Hadija najavama da će prihvatiti prijedlog UN koji će olakšati prijenos vlasti i okončati pobunu protiv njegove vlasti, objavila je tamošnja državna novinska agencija Saba, pozivajući se na izjavu izaslanika EU u Jemenu Michelea Cervonea d'Ursa. Saleh (69), čija vladavina traje pune 33 godine, dosad je već triput prihvaćao da preda vlast i svaki se put u posljednji trenutak predomislio, unatoč sve jačim prosvjedima protiv njegova režima, koje su potakla događanja diljem arapskog svijeta. Veleposlanik d'Urso izrazio je uvjerenost da je jemenski predsjednik sad doista prihvatio plan UN o prijenosu vlasti.
BRUXELLES - Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton pozvala je u srijedu izraelsku vladu da promijeni svoju odluku o ubrzavanju gradnje židovskih naselja u istočnom Jeruzalemu i na okupiranoj Zapadnoj obali, odgovarajući na prijam Palestinaca u UNESCO. "Pozivamo Izrael da promijeni tu odluku", rekla je u srijedu Ashton u priopćenju, dodavši da je "iskreno zabrinuta". "Izraelska kolonizacijska djelatnost je nezakonita po međunarodnome pravu, pa i u istočnom Jeruzalemu, i to je zapreka miru. Na to smo već upozoravali više puta", istaknula je Ashton. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odlučio je u utorak navečer ubrzati gradnju židovskih naselja u istočnom Jeruzalemu i na okupiranoj Zapadnoj obali te privremeno obustaviti transfer novca Palestincima nakon njihova prijama u UNESCO.
TRIPOLI - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji boravi u posjetu Libiji, pozvao je u srijedu sirijske vlasti da odmah prekinu nasilno gušenje narodne pobune protiv režima Bašara al-Asada. "Ubojstva civila moraju odmah prestati", upozorio je Ban na tiskovnoj konferenciji u Tripoliju, u prigodi svog prvog posjeta Libiji od početka pobune u veljači u kojoj je svrgnut režim Moamera Gadafija. Predsjednik Asad "mora što prije provesti dogovor jer su ljudi previše i predugo trpjeli", rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda, dodavši da je obaviješten kako se Damask s Arapskom ligom uspio dogovoriti o planu za izlazak iz krize. Takvo "stanje je neprihvatljivo", istaknuo je Ban, podsjetivši da je u nasilju već poginulo više od 3.000 ljudi.