DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zakazao je iznošenje završnih riječi na suđenju vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata za 5. ožujka sljedeće godine. Sud je objema stranama dodijelio deset sati za iznošenje završnih riječi, a moraju najkasnije mjesec dana prije toga podnijeti svoje završne podneske. ICTY je odlučio zakazati završne riječi nakon što Šešelj u previđenom roku, koji je istekao u kolovozu, nije podnio popis dokaznih predmeta i svjedoka. On je, naime, još prije godinu dana najavio kako neće izvoditi svoju obranu ukoliko se u njegovu korist ne riješi spor oko financiranja njegove obrane i status njegovih pravnih savjetnika. Šešelj je u pritvoru ICTY-ja od veljače 2003. Optužen je da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije progonom pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy i Europske komisije Jose Manuel Barroso telefonski su razgovorali s grčkim premijerom Georgeom Papandreuom o najavi referenduma o novom paketu pomoći Europske unije te izrazili uvjerenje da će Grčka poštovati obveze koje je u tom pogledu preuzela. "Primili smo na znanje najavu grčkih vlasti o održavanju referenduma. Uvjereni smo da je dogovor (postignut na summitu eurozone) najbolji za Grčku. U potpunosti vjerujemo da će Grčka poštovati preuzete obveze u vezi s eurom i međunarodnom zajednicom", kaže se u zajedničkoj izjavi Van Rompuy i Barrosa. Najava grčkoga premijera da će o novome paketu EU-ove pomoći raspisati referendum naljutila je i domaću oporbu i partnere iz EU-a koji su se mjesecima dogovarali o spašavanju Grčke iz dužničke krize, a istodobno je izazvala pad na burzama i zabrinutost na tržištima diljem svijeta. Njemačka je izrazila bijes i razočaranost iznenadnom odlukom Georgea Papandreua da o najnovijem paketu pomoći raspiše referendum, a neki kažu kako bi ta odluka mogla gurnuti Grčku iz eurozone.
WASHINGTON/BRUXELLES - Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick i predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker kritizirali su u utorak najavu grčkog referenduma o novom paketu pomoći Europske unije. Zoellick je izjavio da je odluka o referendumu "kockarska". "Ako paket bude prihvaćen, mogao bi to biti pozitivan znak za ljude. Ali ako ne uspije, izazvat će kaos", ocijenio je Zoellick. "Meni se čini da se radi o pitanju koje se prepušta slučaju", dodao je. Zoellick je ocijenio da će Grci pogriješiti ako ne prihvate paketa EU mjera. "Grčka riskira stečaj u slučaju odbijanja europskog plana pomoći", upozorio je u utorak luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, predsjednik euroskupine u razgovoru za RTL. To će ovisiti o "načinu kako će pitanje biti postavljeno i na koje će Grci odgovarati". Grčki premijer je donio svoju odluku ne obavijestivši svoje europske kolege, rekao je Juncker i dodao da će šefovi država i vlada razgovarati o grčkom referendumu u sklopu summita G20 u Cannesu.
PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu će održati hitan sastanak s grčkim premijerom Georgeom Papandreuom u Cannesu i pokušati ga nagovoriti na brzu primjenu financijskog plana o spašavanju Grčke, objavio je u utorak Sarkozyjev ured. Tržišta novca diljem Europe negativno su reagirala na objavu grčkoga premijera Papandreua u ponedjeljak da će raspisati referendum o novome paketu pomoći koji je samo koji dan prije na summitu EU-a u Bruxellesu prihvatio. Kad je prošli tjedan prihvaćen paket težak 130 milijarda eura, porasle su nade da će biti moguće podvući crtu ispod gubitaka banaka u Grčkoj te da će se europske obveznice moći prodati Kini i drugim ulagačima. Sarkozy, Merkel i Papandreu sastat će se na radnoj večeri uoči summita G20 zakazanog za 3. i 4. studenoga u Cannesu. Njihov je sastanak hitno organiziran na vijest o iznenadnoj odluci grčkoga premijera.
BEOGRAD - Rumunjski predsjednik Traian Basescu u utorak je u Beogradu izrazio potporu što bržem ulasku Srbije u članstvo u Europskoj uniji (EU) i rekao da njegova zemlja i dalje neće priznati Kosovo. "U svim razgovorima koje imamo s našim europskim partnerima, ali i partnerima iz NATO saveza, poručujemo da je Srbija ključ mira na Balkanu. Zato mi smatramo da Srbija, što je moguće prije, ovisno o ispunjenju uvjeta za pristupanje treba postati članicom EU-a i euroatlanstskog prostora", kazao je Basescu nakon sastanka sa srbijanskim kolegom Borisom Tadićem. Rumunjski predsjednik posjetio je da njegova zemlja ne priznaje neovisnost Kosova, te je istaknuo kako ne postoje razlozi zbog kojih bi mijenjala svoje stajalište. Tadić je kazao da će Srbija nastaviti s reformama i naglasio kako je stalno približavanje EU najbrži način za reformiranje i modernizaciju Srbije.
NEW YORK - Žene su gotovo ravnopravne s muškarcima diljem svijeta na području zdravlja i obrazovanja, ali još kaskaju za njima kad su u pitanju gospodarska i politička participacija i mogućnosti, vidi se iz izvještaja Svjetskog ekonomskog foruma objavljenog u utorak. U izvještaju o globalnoj rodnoj neravnopravnosti kaže se da je za 96 posto smanjena nejednakost u zdravlju i 93 posto u obrazovanju, u usporedbi s ekonomskom nejednakosti koja je manja za dvije trećine i nejednakosti u političkoj participaciji koja je smanjena samo za samo petinu. Na vrhu popisa od 135 zemalja uvjerljivo sjede Island, Norveška, Finska, Švedska i Irska, a posljednjih su pet Saudijska Arabija, Mali, Pakistan, Čad i Jemen. Hrvatska je 50. na toj listi, što je uspon u odnosu na prošlogodišnje 53. mjesto i 54. mjesto iz 2009., ali i dalje zaostatak u odnosu na 16. mjesto 2006. i 2007. godine. Hrvatska je svoj najbolji rezultat u rodnoj ravnopravnosti ostvarila na području zdravstva, a najlošiji u sudjelovanju u gospodarstvu i ekonomskim prigodama.
ISTANBUL - Afganistan i Pakistan zajedno će raditi na rasvjetljavanju ubojstva afganistanskog mirovnog posrednika Burhanudina Rabanija, rekao je u utorak turski predsjednik Abdulah Gul, koji je u utorak održao sastanak na vrhu sa svojim afganistanskim i pakistanskim kolegama. Afganistanski predsjednik Hamid Karzai rekao da se nada rezultatima te suradnje. Zahvalio Turskoj što je posredničkom ulogom ublažila sporove između Afganistana i Pakistana, posebice u pogledu Rabanijeva ubojstva u rujnu ove godine. Kabul je zbog toga prekinuo sve odnose s Islamabadom do ovoga susreta u Istanbulu. Afganistanci također žele da Pakistan napokon, osim deklarativnih, poduzme i konkretne korake u suzbijanju islamskih militanata u pograničnom području s Afganistanom. Suradnja između Afganistana i Pakistana smatra se ključnom u borbi protiv talibana i ostalih islamskih militanata na tom području i vitalnim interesom za sigurnost obiju zemalja.
BEJRUT - Sirijske vlasti i Arapska liga u utorak su postigli dogovor o planu čiji je cilj okončati nasilje u Siriji, a ta bi informacija i službeno trebala biti objavljena u srijedu u sjedištu Arapske lige u Kairu, izvijestila je u utorak sirijska državna televizija. "Sirija i Arapska liga uspjele su se dogovoriti u pogledu konačnog dokumenta koji se odnosi na stanje u Siriji. Službeno priopćenje o tomu bit će objavljeno u srijedu u glavnome sjedištu Arapske lige", objavljeno je u programu sirijske televizije, a informaciju je potvrdila i službena novinska agencija Sana. U nedjelju se izaslanstvo Arapske lige, koju su predvodili katarski dužnosnici, u Dohi sastalo sa sirijskim ministrom vanjskih poslova Validom Mualemom. Njemu je izložen plan kojim se predviđa "hitan prekid nasilja, povlačenje tenkova" i početak "nacionalnog dijaloga".