ATENA - Grčka će organizirati referendum o novome paketu pomoći Europske unije kojim bi trebala završiti dužnička kriza te zemlje, objavio je u ponedjeljak premijer George Papandreu. Papandreu je rekao kako će se u vezi s time organizirati i izjašnjavanje o povjerenju vladi, ali ni za jedno glasovanje još nije određen datum, prenosi BBC. EU-ov paket predviđa novi zajam od stotinu milijarda eura i otpis 50 posto grčkog duga u privatnom sektoru. U Grčkoj ne prestaju veliki prosvjedi protiv vladinih mjera štednje. Papandreu kaže kako njegova vlada ima povjerenja u prosudbu grčkih glasača. "Odluka grčkoga naroda za nas će biti obvezujuća", prenosi njegove riječi AFP.
List "To Vima" u subotu je objavio rezultate ankete po kojima većina Grka o novome EU-ovu paketu ima negativno mišljenje. Promatrači drže da je odluka o referendumu kockanje sa sporazumom koji je nastajao mjesecima i bilo ga je veoma teško postići.
TRIPOLI - Članovi libijskog Nacionalog prijelaznog vijeća (NTC) izabrali su u ponedjeljak akademika iz Tripolija, Abdula al-Rahema al-Keeba, za novoga šefa prijelazne vlade. Bivši premijer Mahmud Džibril ispunio je obećanje da će odstupiti nakon službenog proglašenja oslobođenja Libije, poslije smrti Moamera Gadafija u Sirtu. Pedeset i dva člana NTC-a izabrali su premijera između pet kandidata, precizira agencija France presse. U nedjelju je bilo deset kandidata, a pet ih se povuklo u ponedjeljak, među kojima i poptredsjednik NTC-a Abdel Hafez Goga. NTC je obećao da će za osam mjeseci biti održani izbori za nacionalnu skupštinu koja će godinu dana pripremati novi ustav prije parlamentarnih izbora, najkasnije za godinu dana.
MOSTAR - Sud BiH osudio je na desetogodišnje zatvorske kazne dvojicu pripadnika srpskih policijskih i vojnih snaga zbog ratnoga zločina na početku rata u BiH nad hrvatskim civilima, ubojstva dvojice braće Grgić iz Kotor Varoši i teškog ranjavanja trećega brata koji je ipak uspio pobjeći, objavljeno je u ponedjeljak. Sudsko vijeće nepravomoćnom je presudom proglasilo krivim Ljubišu Vranješa i Mladena Milića za ubojstvo braće Ive i Zdravka Grgića u srpnju 1992. godine, kao i teško ranjavanje Viktora Grgića koji je ipak uspio pobjeći. Dvojica braće su preminula od ranjavanja, dok je treći brat Viktor uspio pobjeći i trenutačno živi u Rijeci.
SARAJEVO/BEOGRAD - Sud Bosne i Hercegovine odredio je u ponedjeljak jednomjesečni pritvor Mevlidu Jašareviću, koji je u petak pucao na američko veleposlanstvo u Sarajevu, a u Bosnu i Hercegovinu u međuvremenu je stigao posebni tim američkoga FBI-a kako bi sudjelovao u istrazi napada. Sudac je prihvatio prijedlog državnog odvjetništva za određivanje pritvora 23-godišnjemu Jašareviću zbog mogućnosti bijega te pritiska na svjedoke i prikrivanja dokaza važnih za istragu o terorističkom napadu.
Jašarević je u sudnicu dovezen pod jakim policijskim osiguranjem ambulantim vozilom iz bolnice u Sarajevu gdje je zbrinut nakon što je ranjen hicem policijskog snajperista, no nije vraćen u bolnicu nego je iz sudnice odmah prebačen u zatvor. Sam Jašarević izjavio je kako ne priznaje sud BiH te je najavio kako će se braniti šutnjom. Jašarevićev odvjetnik Senad Dupovac ponovno je kazao novinarima kako je njegov branjenik psihijatrijski slučaj te kako je stoga nužno odrediti medicinsko vještačenje. "Njegov je cilj bio postati mučenikom", ustvrdio je Dupovac. Posebni tim američkog FBI-a stigao je u Bosnu i Hercegovinu kako bi sudjelovao u istrazi o terorističkom napadu u petak na veleposlanstvo SAD u Sarajevu, potvrdilo je u ponedjeljak to veleposlanstvo.
SARAJEVO - Članovi Predsjedništva BiH obećali su u ponedjeljak glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Sergeu Brammertzu nastavak pune suradnje tijela vlasti te države s tim sudom, priopćeno je nakon sastanka održanog u Sarajevu. Brammertz je doputovao u trodnevni posjet BiH u sklopu priprema za podnošenje redovitog šestomjesečnog izvješća o suradnju zemljama jugoistočne Europe s ICTY-jem što ga u studenome treba podnijeti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Kako je objašnjeno, članovi predsjedništva BiH i glavni haaški tužitelj razgovarali su o radu državnog odvjetništva BiH koje treba preuzeti procesuiranje svih slučajeva ratnih zločina u BiH te o strategiji koja definira to područje. Brammertz se ovom prigodom posebice interesirao za procesuiranje slučajeva koje je ICTY već ustupio bosanskohercegovačkom pravosuđu.
WASHINGTON/JERUZALEM - Primanje Palestine u UNESCO udaljuje perspektive za postizanje bliskoistočnog mirovnog sporazuma, ocijenila je u ponedjeljak izraelska vlada, a ulazak Palestine u UN-ovu organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu osudila je i Bijela kuća. "Izrael odbacuje odluku Opće skupštine UNESCO-a kojom se prihvaća Palestina kao država članica organizacije", piše u priopćenju izraelskog ministarstva vanjskih poslova. "Radi se o jednostranom palestinskom manevru koji ništa neće promijeniti na terenu ali udaljuje mogućnost mirovnog sporazuma", ističe se u priopćenju.
Bijela kuća je ocijenila da je glasovanje UNESCO-a koje je dovelo do prijama Palestine kao punopravne članice "preuranjeno" i "kontraproduktivno" s obzirom na očekivan nastavak mirovnih pregovora na Bliskom istoku.
WASHINGTON - Sjedinjene Države u ponedjeljak su obznanile da će obustaviti uplate UNESCO-u nakon primanja Palestine u tu UN-ovu agenciju. "Trebali smo UNESCO-u uplatiti 60 milijuna dolara u studenom, ali nećemo", rekla je novinarima glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, odlučila je u ponedjeljak u Parizu primiti Palestinu kao punopravnu članicu sa 107 glasova za, 52 suzdržanih i 14 glasova protiv. "Današnje glasovanje o primanju Palestinske samouprave u UNESCO preuranjeno je i kontraproduktivno u odnosu na cilj međunarodne zajednice o postizanju mira - potpunog, pravednog i trajnog mira na Bliskom istoku", izjavio je ranije u ponedjeljak glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney.
TRIPOLI - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozdravio je u ponedjeljak završetak vojne intervencije Sjevernoatlantskoga saveza koja je dovela do svrgnuća i smrti libijskoga čelnika Moamera Gadafija. "Krasno je biti u Libiji, u slobodnoj Libiji", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare u glavnome gradu Tripoliju. "Mi smo vas zaštititli. Zajedno smo uspjeli. Libija je napokon slobodna, od Bengazija do Brege, od Misrate do zapadnih planina, sve do Tripolija", rekao je, istričući da se ponosi ulogom koju je NATO odigrao u sedmomjesečnome ustanku protiv Gadafija u kojem je NATO sudjelovao zrakoplovima i brodovima. Rasmussen je prošli tjedan rekao da je NATO-ova misija u Libiji "jedna od najuspješnijih" u 62-godišnjoj povijesti tog vojnog saveza.
BEOGRAD - Britanski ministar za europska pitanja David Lidington izjavio je u ponedjeljak u Beogradu, nakon sastanka s potpredsjednikom srbijanske vlade za europske integracije Božidarom Đelićem, kako se Velika Britanija protivi ideji da nakon prijama Hrvatske u Europsku uniju nastupi stanka u proširenju Unije te pozvao na regionalnu suradnju među zemljama jugoistočne Europe na putu prema EU. Lidington je na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s Đelićem kazao kako je Velika Britanija uvijek bila zagovornik širenja EU te da ta zemlja odbacuje mogućnost da nakon pristupanja Hrvatske dođe do, kako je rekao, umjetne stanke i zastoja u proširenju Unije. "Smatramo da svaka zemlja koja je europska i koja je ispunila kriterije za pristupanje EU, ima pravo postati djelom Unije pod uvjetom da je to slobodan izbor njezine vlade i građana", izjavio je Lidington.
NEW YORK (UN) - Globalna ekonomija je na rubu nove i dublje recesije u zapošljavanju koja može izazvati socijalne nemire, upozorila je u ponedjeljak Međunarodna organizacija rada (ILO). Trebat će najmanje pet godina da se zapošljavanje u razvijenim gospodarstvima vrati na razine od prije krize, navodi se u priopćenju ILO-a.
Također je istaknuo da u 45 od 118 zemalja koje su bile obuhvaćene istraživanjem, raste opasnost od socijalnih nemira. U svom Izvješću o svijetu rada za 2011., ILO ističe da je zaustavljeni globalni gospodarski oporavak počeo "dramatično utjecati" na tržište rada. ILO ocjenjuje kako je potrebno oko 80 milijuna novih radnih mjesta, da bi se u iduće dvije godine vratili na razine zaposlenosti od prije krize. No nedavno usporavanje rasta moglo bi prepoloviti broj novih radnih mjesta.