"Mačistička" Azija
U državama poput Indije ili Kine još su nesagledive posljedice "alarmantne maskulinizacije". Prema terminu francuskog demografa Christophea Guilmota riječ je o rodnoj neravnoteži nastaloj zbog selektivnih pobačaja ženskih fetusa.
Brojni stručnjaci ocjenjuju da će za pedesetak godina manjak žena izazvati učinak sličan zagrijavanju planeta: proces je nevidljiv, ali vrlo stvaran, piše agencija AFP i dodaje da se prirodno rađa 104 do 106 dječaka na 100 djevojčica, te i najmanju promjenu tog omjera izazivaju jedino neprirodni čimbenici.
U Indiji i Vijentamu rađa se 112 dječaka na 100 djevojčica, u Kini 120, čak 130 u nekim pokrajinama. U Azerbajdžanu, Gruziji, Armeniji omjer je 115:100, a nerazmjer raste čak i u Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Godine 1999. indijski nobelovac Amartya Sen šokirao je člankom "Više od 100 milijuna žena proglašeno nestalima", no broj nestalih žena narastao je danas na 160 milijuna u Indiji koja njeguje tradiciju "sinova".
Dostupni dijagonistički pregledi poput ultrazvuka omogućuju pobačaj čim se utvrdi da je plod ženskog spola.
Posljedice su već neizbježive čak i ako bi se nerazmjer počeo smanjivati idućih deset godina. Nedostajat će žena za brak, a izlazi će biti raznoliki: od poliandrije (jedna žena s više supružnika), seksualnog turizma do katastrofičnih scenarija otmica, nasilja i sukoba. Društvima s rodnom neravnotežom vjerojatno će upravljati autoritarni režimi kako bi suzbili nasilje, jer povijesno gledano takva su društva izrazito nasilna.
Ujedinjeni narodi zasad nisu primijenili jasne strategije borbe protiv te pojave, a zabrinjava ocjena demografa Guilmota da se pojava širi i u istočnoj Europi gdje ljudi o njoj ne znaju apsolutno ništa.
Prestari Japan
Broj stanovnika visokorazvijenog Japana opada, a stanovništvo "stari". Stručnjaci su to prepoznali i čitavu granu robotike posvetili razvoju pomoći za osobe treće dobi.
U Japanu, rekorderu po dugovječnosti, prosječan životni vijek muškaraca je 80, a žena 86 godina, a nemali je broj stogodišnjaka.
Istodobno natalitet snažno pada i Japan danas ima 127,7 milijuna ljudi, od kojih 23,2 posto starijih od 65 godina. Do 2055. predviđa se da će biti 89 milijuna Japanaca, a udio starih stanovnika znatno će narasti.
Japanski fertilitet od 1,39 djeteta po ženi daleko je ispod 2,07 potrebnih da se održi sadašnja razina, no vlasti ne predviđaju nikakve mjere poticaja rađanja.
Pad broja stanovnika sam po sebi nije problem, svjedoči to i velik gospodarski uspjeh Japana, ali starenje stanovništva jest i donosi povećani teret za zdravstvo, socijalnu skrb, mirovine.
Roboti tu mogu pomoći. Robot za pranje kose osobama koje teško podižu ruke, Panasonicov ležaj koji se pretvara u električnu fotelju, robotizirane noge pokretane signalima iz mozga, govore da su stručnjaci iz Toyote ili Honde prepoznali nove potrebe.
Staro stanovništvo sve je osamljenije pa proizvođači razvijaju i liniju "afektivnih" robota, koji se kreću i pričaju kako bi zabavljali vlasnika i potiču ih na tjelovježbu, poput crvene pande "Torero". Ukratko, roboti ne mogu riješiti demografsku krizu, ali mogu poticati stare osobe da rade dulje, drže stručnjaci.
Politika jednog djeteta, tempirana bomba
Da 1979. godine Kina nije počela provoditi politiku jednog djeteta po obitelji, danas bi umjesto 1,34 milijarde imala dvije milijarde ljudi koje bi teško prehranila. No politika primjenjivana silom, često i nehumanim sredstvima poput masovne sterilizacije, pobačajima u poodmakloj trudnoći i napuštanjem malih djevojčica, imat će dalekosežne posljedice te izazvati tešku krizu starenja.
Kina je jedina zemlja u razvoju koja stari prije nego je uopće postala bogata, navode stručnjaci. Kriza starenja neusporedivo je brža u nego u Europi gdje su fertilitet i mortalitet padali čitavo stoljeće.
U pet idućih godina u Kini će 16 posto stanovnika biti starije od 60 godina, prema sadašnjih 13,3 posto, a sredinom stoljeća bit će ih 25 posto.
Vlasti strahuju od obrnute piramide 4-2-1 što znači da će dijete jedinac u obitelji morati izdržavati svoje roditelje i bake i djedove. A nezaposlenost raste i potiče emigracije Kineza u potrazi za poslom.
Kina tek sada uspijeva uspostaviti sustav socijalne sigurnosti i mirovina za sve, a već je pred njom izazov gradnje bolnica i umirovljeničkih domova. Nedostaje joj hitno šest milijuna kreveta za umirovljenike.
Pred tako sumornom budućnošću kineski demograf He Yafu kineski demograf ističe da zemlja mora odustati od politike jednog djeteta, jer "pravo na reprodukciju univerzalno je ljudsko pravo". Ističe da se danas više i neće rađati mnogo djece jer raste broj školovanih žena koje više ne žele biti kućanice.
Obrazovanje, najbolji put za smanjenje visokog fertiliteta
Europske zemlje zabrinute su starenjem stanovništva u razvijenim državama, no to je pitanje manje važno u odnosu na demografsku bombu u idućih 40 godina kada će svijet nastanjivati milijarda ljudi, kazala je za Reuters visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson.
Školovanje djevojčica jedan je od najvažnijih načina suzbijanja visokog fertiliteta. Napose je važno osigurati im srednjoškolsko obrazovanje jer će steći zvanje, ali i naučiti o kontracepciji i biti motivirane smanjiti vlastitu plodnost. Školovanjem će naučiti čuvati svoje i zdravlje vlastite djece, ističe profesor Joel Cohen sa sveučilišta Rockfeller i Columbia u New Yorku.
U Somaliji gdje je 70 posto stanovništva mlađe od 30 godina, žene rađaju "sedmero, osmero, devetero djece u nadi da će barem jedno ili dvoje preživjeti", ističe Robinson.
No školovanjem mlade žene nauče preživjeti, zatim "tjelesno i emocionalno sazrijevaju i kroz obrazovanje nauče i da imaju pravo na izbor", ističe dr. Babatunde Osotimehin, direktor UN-ova fonda za stanovništvo (UNFPA). A pravo na izbor ne znači samo pravo na pobačaj, već i na obiteljsko planiranje i kontracepciju.
Statistički podaci pokazuju da je 80 posto građanskih ratova od 1970. do 2007. godine buknulo u zemljama vrlo mladog stanovništva. Somalija je jedna od njih. U Jemenu se broj stanovnika udvostručio za manje od 20 godina i stvara težak pritisak na osiromašeno gospodarstvo.
Europljani pak ne smiju zaboraviti da su se sa sličnim problemima još donedavna borili. Robinson, bivša predsjednica Irske i prva žena na toj dužnosti, borila se za ženska prava u svojoj katoličkoj domovini. "Mnoge su žene osjećale da je njihova uloga udati se i postati majkom. U ustavu je pisalo da je ženino mjesto u kući".