"Kada bi se kod nas izdvajalo za studije kao u Sloveniji, onda bi i ova aktualna tema oko školarina i participacija na Filozofskom fakultetu bila deplasirana", rekao je rektor u izjavi novinarima nakon predstavljanja izvješća.
Stipendije bi se tada, dodao je, trošile na stimulaciju i mobilnost uspješnih studenata, a ne na elementarne stvari, poput struje i vode.
Govoreći o zahtjevima studenata Filozofskog fakulteta, Bjeliš je rekao kako mu "nije drago sve to što se događa jer je cijeli koncept 'direktne demokracije' stran radu sveučilišta i akademskim slobodama", ali i da on kao rektor ne može donijeti nikakve konkretne odluke, već samo "koordinirati, okupiti suprotstavljene strane i pomoći da se sagleda situacija". "Od svih sudionika nedavnih događanja na Filozofskom fakultetu, uključujući i dekana, zatražio sam očitovanja i kada ih dobijemo, mi ćemo na Sveučilištu mirno i staloženo pokušati naći izlaz iz toga, uz korektan odnos prema svim sudionicima", rekao je rektor, istaknuvši kako bi bio najzadovoljniji da se uspostavi "bolji sustav financiranja".
Na današnjoj izvještajnoj sjednici Senata, Vijeća područja, Sveučilišnog savjeta i Rektorskog kolegija u širem sastavu Sveučilišta u Zagrebu Bjeliš je podnio izvješće o radu Sveučilišta u 2009. i 2010. godini, koje su, rekao je, obilježili "reforma studijskog sustava i unaprjeđenje međunarodne suradnje, ali i prosvjedi studenata i učenika zbog diplomskih studija, školarina i državne mature".
U tom je razdoblju, istaknuo je, Sveučilište zbog proračunskih restrikcija bilo suočeno i s izrazito otežanim uvjetima rada i poslovanja, a većina sredstava, umjesto u razvoj i istraživanja, odlazilo je na plaće zaposlenika.
Zagrebačko sveučilište, ističe se u izvješću, ostalo je jedno od najbolje popunjenih u Hrvatskoj, a u izvještajnom razdoblju bilo je popunjeno oko 90 posto upisnih mjesta na preddiplomskim, stručnim i integriranim studijima. Od toga je u obje akademske godine bilo upisano 92 posto redovitih studenata, 7 posto izvanrednih studenata i 1 posto stranih studenata.
Kao važna sastavnica međunarodne suradnje izdvojena je mobilnost studenata i sveučilišnih djelatnika, o čemu svjedoči podatak da je u akademskoj godini 2009./2010. gostovalo 182 stranih studenata, a istodobno je 305 zagrebačkih studenata bilo na razmjeni na inozemnim partnerskim sveučilištima.
U izvješću, napisanom na nešto više od 100 stranica, posebna pozornost posvećena je prostornom razvoju Sveučilišta te se ističe kako je u protekle dvije godine obavljen niz adaptacija, sanacija i dogradnji sveučilišnih zgrada, a intenzivirana je i izgradnja nove zgrade Muzičke akademije na Trgu maršala Tita koja bi trebala biti dovršena 2012.
Govoreći o pomacima ostvarenima u proteklom razdoblju, rektor je izdvojio primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija e-učenja u obrazovnome procesu, za što se na sveučilištu kao stručno radno tijelo skrbi posebno Povjerenstvo za e-učenje.