ZAGREB
Svjetske novinske agencije u četvrtak javljaju da je hrvatska premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor na konferenciji za novinare u Zagrebu potvrdila vijest da se protiv te stranke vodi istraga, ističući kako će ta istraga zadati još jedan udarac stranci na vlasti pred skorašnje izbore. Francuska novinska agencija France presse navodi da je Kosor kazala da je "HDZ predmetom pravosudne istrage u vezi korupcije", te dodaje da je hrvatska premijerka objavila da se njezino ime ne nalazi na popisu osumnjičenih osoba. AFP također podsjeća da bi se "parlamentarni izbori u Hrvatskoj trebali održati početkom prosinca", te da su "istrage za korupciju protiv određenog broja bivših dužnosnika HDZ-a već ozbiljno potresle ovu političku formaciju". "Hrvatska vladajuća stranka HDZ zbog ilegalnih je crnih fondova kao pravna osoba postala predmetom istrage USKOK-a", piše austrijska novinska agencija APA. APA navodi riječi Jadranke Kosor da je "HDZ prva stranka koja je pokrenula borbu protiv korupcije", te dodaje kako ankete pokazuje da HDZ, bez obzira na svoju borbu protiv korupcije, neće pobijediti na predstojećim izborima u Hrvatskoj.
ZAGREB
Hrvatskoj trebaju vrhunski diplomati koji barataju potrebnim vještinama, a za to je potrebno sustavno obrazovanje, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije (VŠMOD) u Zagrebu koja od četvrtka nosi ime švedskog diplomata Daga Hammarskjolda. "Činjenica da je ova institucija dobila ime po jednome od najvećih diplomata u povijesti svjetske diplomacije je velika i važna stvar", rekao je predsjednik na svečanosti dodjele imena. Naslijeđe "velikana Hammarskjolda" Josipović je sažeo riječima "mir i beskompromisna borba za mir" te istaknuo da Hrvatskoj trebaju "vrhunski diplomati koji barataju potrebnim vještinama". Za to je "potrebno sustavno obrazovanje", rekao je i poželio da škola "bude rasadnik vrhunskih kadrova".
ASIZ
Papa Benedikt XVI., predvodeći globalni međureligijski susret u Asizu, u četvrtak je s "velikom postiđenošću" priznao da je kršćanstvo u svojoj dugoj povijesti primjenjivalo nasilje i rekao da nasilje u Božje ime nema mjesta u današnjem svijetu. Benedikt je u gradu sv. Franje domaćin međureligijskog susreta za mir na kojem se okupilo oko 300 čelnika svjetskih vjerskih zajednica, kršćana, židova, muslimana, zoroastrijanaca, taoista, šintoista i budista. "Kao kršćanin u ovom trenutku želim reći; istina je, tijekom povijesti, i sila je korištena u ime kršćanske vjere", rekao je obraćajući se izaslanstvima u asiškoj bazilici. "Priznajemo to s velikom postiđenošću. No potpuno je jasno da je to bila zloporaba kršćanske vjere koja očito proturiječi njenoj pravoj prirodi", rekao je.
BEOGRAD
Austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger u četvrtak je u Beogradu istaknuo da je potrebno normalizirati odnos između Srbije i Kosova, što je prema njegovim riječima usko vezano za srbijanski put prema članstvu u EU. Spindelegger je, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon sastanka sa srbijanskim šefom diplomacije Vukom Jeremićem, kazao kako Austrija podupire sve države zapadnog Balkana na njihovu putu prema članstvu u Europskoj uniji te izrazio zadovoljstvo što izvješće Europske komisije sadrži preporuku da Srbija može poduzeti idući korak u približavanju EU. "Mi Austrijanci uvjereni smo da Srbija, kao i sve ostale zemlje koje se žele pridružiti EU, jesu dio Europe, i u tom smislu vas podupiremo da ostanete na pravom putu i učinite svoju domaću zadaću kako biste mogli prijeći na idući korak u procesu eurointegracija", izjavio je Spindelegger. Podsjetio je međutim kako je daljnji napredak Srbije prema EU usko vezan uz pitanje Kosova.
ZAGREB
Temeljem Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, povjerenstvo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija preuzelo je 25. listopada zgradu diplomatske rezidencije bivše SFRJ u Oslu, priopćeno je u četvrtak iz MVPEI-a. O daljnjem raspolaganju navedenim objektom, koji ima površinu 380 četvornih metara, te pripadajuće zemljište od 3080 četvornih metara, donijet će se odluka nakon što se pribavi procjena vrijednosti i eventualno potrebnih ulaganja u obnovu. Radi se o nastavku procesa preuzimanja nekretnina diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše SFRJ, u okviru rezolucije Zajedničkog odbora za sukcesiju iz 2006. godine kojom su raspodijeljena 44 objekta iz tzv. "regije OECD", a od kojih je Republika Hrvatska trebala preuzeti ukupno 10 objekata. Temeljem dogovora postignutog na sastanku Zajedničkog odbora za sukcesiju u svibnju ove godine utvrđen je i vremenski plan primopredaje navedenih 10 nekretnina koje su bile ili još većinski jesu u posjedu Republike Srbije, podsjeća se u priopćenju.
ZAGREB
Hrvatska politika treba se europeizirati odnosno pripremiti za europski način upravljanja koji se umjesto na antagonizmu temelji na suradnji i usklađivanju stajališta svih segmenata društva kako bi mogla kreativno sudjelovati i vlastitim inicijativama pridonijeti donošenju odluka u EU, kazao je u četvrtak u Zagrebu profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša. Govoreći na okruglom stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) o temi "Republika Hrvatska u Europskoj uniji", Grubiša je pozvao na prilagodbu hrvatske politike, institucija i javnih politika EU, upozorivši da je hrvatsko društvo previše normatizirano, birokratizirano, korumpirano i konfliktno. Hrvatska se, po njegovim riječima, mora prilagoditi europskom sustavu, sustavu upravljanja, a ne vladanja, koji se umjesto na antagonizmu i borbi nadglasavanjem temelji na suradnji i usklađivanju stajališta svih sudionika u društvu.
ZAGREB
Državama zapadnog Balkana ponovno bi moglo zaprijetiti uvođenje viza, a o toj su temi u četvrtak u Luxembourgu razgovarali ministri unutarnjih poslova Europske unije, iako nisu donijeli konkretne mjere ili zaključke, javlja švicarski list Neue Zuericher Zeitung. Pitanje ponovnog uvođenja viza za građane BiH, Srbije, Albanije, Crne Gore i Makedonije postavile su Luxembourg i Belgija, prema navodima lista, a kao razlog naveli su sve veći broj zahtjeva za azilom, posebice državljana Makedonije i Srbije. Za sada nije jasno kakvu bi odluku mogla donijeti Europska komisija, koja je već predložila da se uvede posebni monitoring, stalna izvješća Europola i Frontexa koja bi trebala donijeti jasniju sliku stvari. O ponovnom uvođenju viza za neku konkretnu zemlju tada bi se odlučivalo na prijedlog Europske komisije. Diplomati procjenjuju da bi rasprave o ovome pitanju mogle trajati još godinu dana.
STRASBOURG
Europski parlament odlučio je u četvrtak da će ovogodišnju prestižnu nagradu Saharov za slobodu mišljenja dobiti petero sudionika Arapskog proljeća, kao priznanje i potpora njihovu "djelovanju za slobodu i ljudska prava", priopćeno je iz Strasbourga. Nagrada će dobitnicima biti uručena na sjednici u Strasbourgu 14. prosinca. Nagrada Saharov za 2011. EP-a dodijeljena je postumno Tunišaninu Mohamedu Buaziziju, potom Egipćanki Asmi Mafuz, libijskom disidentu Ahmedu al-Zubairu Ahmed al-Sanusiju, sirijskoj odvjetnici Razan Zaituneh i sirijskom karikaturistu Aliju Farzatu, stoji na stranici EP-a. "Te osobe pridonijele su povijesnim promjenama u arapskom svijetu i ova nagrada potvrđuje solidarnost i čvrstu potporu Europskog parlamenta njihovoj borbi za slobodu, demokraciju i za okončanje autoritarnih režima", rekao je predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek.
LJUBLJANA
Proračunski deficit Slovenije u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 1,3 milijarde eura, ali je razlika između proračunskih priohoda i rashoda smanjena u odnosu na prošlu godinu. Prema u četvrtak objavljenim podacima ministarstva financija, proračunski prihodi u prva tri kvartala iznosili su 5,6 milijardi, a rashodi 7 milijardi eura. Prema planovima, proračunski deficit do kraja će godine dosegnuti 1,7 milijardi eura, odnosno 4,6 posto nacionalnog BDP-a. Proračunski prihodi u prvih devet mjeseci ove godine povećani su za 7,7 posto u odnosu na devetomjesečno lanjsko razdoblje, a rashodi za samo 1,9 posto. U europski proračun uplaćeno je 300 milijuna, a iz njega povučeno 539 milijuna eura. Izdavanjem državnih obveznica Slovenija se u siječnju i ožujku ove godine zadužila za dodatnih 3 milijarde eura.