BRUXELLES - NATO-ove vojne operacije u Libiji vrlo su blizu zaključenju i saveznici su donijeli preliminarnu odluku da kampanju okončaju 31. listopada, rekao je u petak glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen. "Složili smo se da su naše operacije vrlo blizu zaključenju i donijeli smo preliminarnu odluku da okončamo operaciju Ujedinjeni zaštitnik 31. listopada", rekao je Rasmussen na konferenciji za tisak nakon sastanka veleposlanika pri NATO-u u Bruxellesu. "Do 31. listopada NATO će nadzirati stanje i odgovoriti na prijetnje civilima ako bude potrebno", rekao je Fogh Rasmussen i najavio da će savez formalnu odluku o okončanju operacije donijeti početkom idućeg tjedna. Libijsko Nacionalno prijelazno vijeće (NTC) najavilo je u petak da će u nedjelju objaviti potpuno "oslobođenje" Libije. "To će se dogoditi u nedjelju popodne oko 16 sati", rekao je agenciji Reuters NTC-ov ministar informiranja Mahmud Šaman. "To će biti javna objava predsjedatelja NTC-a Mustafe Abdula Džalila, mislim na glavnom trgu u Bengaziju", rekao je. NTC je prethodno najavio objavu oslobođenja za petak a potom je dogodio za subotu.
LONDON/PARIZ - Francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i britanskog premijera Davida Camerona u petak su analitičari i diplomati pohvalili za predvođenje međunarodnih napora u podršci libijskom ustanku. Ubojstvo bivšeg libijskog čelnika Moamera Gadafija u četvrtak zaključilo je kampanju koju su Sarkozy i Cameron podržavali otkako su se Gadafijeve snage u ožujku našle pred pobunjenim Bengazijem. Njihove su zemlje dale logističku potporu Gadafijevim protivnicma i predvodile nastojanja za pokretanje NATO-ovih zračnih i pomorskih kampanja za zaštitu civila i slabljenje Gadafijevih snaga tijekom ustanka. Rješenje libijske krize bez slanja vojnika zapadnih zemalja na libijsko tlo i bez njihovih pogibija pomoći će njihovu državničkom ugledu. U Londonu i Parizu, međutim, osjeća se olakšanje da su dvije zemlje izbjegle zaglibiti u dugu i skupu kampanju dok je europsko gospodarstvo u krizi. Sarkozyjevi podržavatelji, pa i neki koji ga politički ne podržavaju, ocijenili su da zaslužuje pohvale za svoju ulogu u rješavanju krize u kojoj je sklopljen savez s arapskim zemljama, primjerice Katarom, a SAD igrao manje istaknutu ulogu. Analitičari su rekli da Libija neće bitno promijeniti stanje u unutarnjoj britanskoj politici, ali da će uspjeh osnažiti Cameronovu vjerodostojnost dok se nosi s gospodarskom stagnacijom i neslaganjima unutar njegove vlastite stranke oko Europe.
BRUXELLES - Ministri financija zemalja euro zone odobrili su isplatu iduće tranše od 8 milijardi eura po programu pomoći EU-a i MMF-a Grčkoj, rekli su ministri u petak u izjavi. "Dogovorili smo isplatu iduće tranše financijske pomoći Grčkoj u kontekstu tekućeg programa gospodarske prilagodbe", kaže se u izjavi Eurogrupe koja se sastala u Bruxellesu u petak navečer. "Očekuje se da se isplata izvrši u prvoj polovici studenog a još se čeka odobrenje odbora Međunarodnog monetarnog fonda", stoji u izjavi. "Pored toga, kako bi osigurali održivost duga, zaključit ćemo drugi program gospodarske prilagodbe za Grčku, s odgovarajućom kombinacijom dodatnog novog službenog fiannnciranja i uključenja privatnog sektora", stoji u priopćenju. Ova je isplata šesta tranša ukupnog paketa od 110 milijardi eura zajmova dogovorenih izmđu EU-a i MMF-a i Grčke u svibnju prošle godine. Bez ove isplate Grčka se suočava s mogućnošću da ne može plaćati svoje dugove krajem godine.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama u petak je rekao da se do kraja godine povlači iz Iraka, nakon devet godina, jer nije uspio uvjeriti Irak da bi nekoliko tisuća vojnika moralo ostati, dijelom i kao ravnoteža u odnosu na susjedni Iran. Nakon višemjesečnih pregovora s dužnosnicima u Bagdadu, dogovor o zadržavanju tisuća američkih stručnjaka za obuku nije postignut pa Obama kaže kako će se do kraja godine povući svi. Nije postignut dogovor o pitanju imuniteta američkih vojnika. "Kao što sam i obećao, ostali naši vonici u Iraku vratit će se kući do kraja godine. Nakon gotovo devet godina američki će rat u Iraku završiti", rekao je Obama novinarima. Potpuno povlačenje Amerikanaca iz Iraka, osim 160 vojnika koji će ostati obučavati iračke snage i maloga kontingenta koji će štititi američko veleposlanstvo, krupan je korak u ratu koji je počeo 2001., a doveo je do svrgnuća Sadama Huseina. Procjenjuje se da je u ratu dosad poginulo 4479 američkih vojnika. Obama je s novinarima razgovarao nakon konferencije za novinare video-linkom s iračkim premijerom Nurijem al-Malikijem, i rekao je kako su se u potpunosti složili oko pitanja kako dalje. I Obama i Maliki rekli su da će odlazak preostalih četrdesetak tisuća američkih vojnika omogućiti dvjema zemljama da uđu u novu fazu bliskog, ali složenog odnosa.
BEČ - Velike svjetske sile voljne su sastati se s Iranom idućih tjedna ako se ta zemlja "ozbiljno angažira na sadržajnim razgovorima" o njenom spornom nuklearnom programu, poručila je u petak u pismu Teheranu visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku. U dugo čekanom odgovoru na prošlomjesečnu ponudu razgovora glavnog iranskog pregovarača Saeda Džalilija Catherine Ashton jasno je izrazila stajalište da se posljednji krug pregovora, na kojima u siječnju nije postignut nikakav napredak, ne smije ponoviti. Ashton predvodi nastojanja šest zemalja, SAD-a, Britanije, Francuske Njemačke, Kine i Rusije, da se s Teheraom pregovara o njegovom nuklearnom programu. Iran je rekao da je spreman obnoviti razgovore ali ustraje da druge zemlje priznaju njegovo pravo da obogaćuje uran, što je glavna smetnja posebice za zapadne diplomate koji to smatraju neprihvatljivim preduvjetom. Ako je Iran spreman odgovoriti na zabrinutosti bez preduvjeta "bili bismo spremni dogovoriti se o idućem sastanku dolazećih tjedana na obostrano odgovarajućem mjestu", rekla je Ashton u pismu do čijeg je primjerka došla agencija Reuters. Ashton je istaknula da je "ključno ići za konkretnim rezultatima" u nastavku pregovora. "Moramo osigurati da kada se sastanemo možemo postići stvaran napredak u nuklearnom pitanju". Ona je u pismu istaknula da "cilj ostaje svebuhvatno, dogovorno, dugoročno rješenje koje vraća međunarodno povejrenje u isključivo miroljubivu narav" iranskog nuklearnog programa.
MOSTAR - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je na okruglome stolu na washingtonskom sveučilištu John Hopkins da je i raspad Bosne i Hercegovine jedno od rješenja krize u toj zemlji usprotivivši se mogućnosti da se u njoj centralizira vlast, pri čemu bi najbrojniji Bošnjaci dominirali nad druga dva naroda Srbima i Hrvatima, priopćio je u petak ured predsjednika RS-a. "Jedno od mogućih rješenja je centralizacija, koja nije realna opcije, drugo je da BiH bude visoko decentralizirana država, što je najrealnija opcija, koja se može postići dogovorom političkih predstavnika konstitutivnih naroda, ali za što treba dobra volja naših političkih partnera. Treća opcija je disolucija BiH, što nije naša želja, i što je tabu tema za političare u BiH, ali to ne znači da to nije realna alternativa", istaknuo je Dodik koji boravi u višednevnom posjetu Sjedinjenim Državama. Optužio je međunarodnu upravu u BiH da je napravila najveću krizu od potpisivanja Daytona namećući odluke među kojima je i priznavanje vlasti u Federaciji BiH. Čelnik Republike Srpske gostovao je i na programu Glasa Amerike i pri tome se zauzeo da pri uspostavi Vijeća ministara, legitimni politički predstavnici biraju ministre kao što je to vrijedilo "u izvornom Daytonu". "Onda bismo znali da Hrvati mogu predložiti svoje predstavnike, mi Srbi svoje, a Bošnjaci svoje. Ovako smo svi u fazi nekog eksperimenta koji možda zvuči primamljivo nekima u Europi, ali on je neostvariv u BiH gdje postoje realni odnosi između tri konstitutivna naroda i dva entiteta", rekao je Dodik.
MOSTAR - Stotinjak članova udruga hrvatskih branitelja blokirali su u petak zgradu općine Livno tražeći da se obustave radovi na obnovi u ratu srušene džamije u središtu grada koja je po novome projektu višestruko veća od prijeratne. "Tražimo samo da općina Livno provede odluke Općinskog vijeća koje je naložilo obustavu radova i izgradnju džamije u izvornome obliku", rekao je za medije u Mostaru predsjednik koordinacije udruge branitelja HVO-a u Livnu Željko Krišto. Pojasnio je da je prosvjedni skup trajao sat vremena. Krišto, koji je i vijećnik HSP-a u Općinskom vijeću Livna, dodao je da će se novi prosvjed održati u ponedjeljak na središnjem gradskom trgu u Livnu.
U međuvremenu će po njegovim riječima biti zamrznut i rad Općinskog vijeća Livna budući hrvatski vijećnici više neće sudjelovati u radu do provedbe odluke o zabrani gradnje džamije u sadašnjem obliku koja je, tvrdi pet puta veća nego što je bila džamija Ćurčinica. Krišto je istaknuo kako hrvatski branitelji traže obnovu u ratu srušene džamije u izvornome obliku. Dan ranije Općinsko vijeće ponovno je naložilo zaustavljanje radova na obnovi džamije. Koordinacija hrvatskih udruga prikupila je više od 2000 potpisa potpore za svoju inicijativu. Džamija Ćurčinica je proglašena nacionalnim spomenikom i dozvole za njezinu obnovu su u nadležnosti vlasti Federacije BiH koje su odobrile odstupanje od obnove u prijeratnome obliku. Uz obnovu sakralnoga objekta, jučer su na mjestu nekadašnje džamije normalno nastavljali raditi radnici i na nekoliko poslovnih objekata. U Islamskoj zajednici u Livnu tvrde da imaju sve potrebne dokumente za izgradnju džamije Ćurčinice. Pokušaje obustave izgradnje džamije kritizirali su i iz Međureligijskoga vijeća BiH.
MOSTAR - Posmrtni ostaci 42 osobe za koje se pretpostavlja da su duševni bolesnici koji su ubijeni na početku rata u BiH ekshumirani su u petak nedaleko općine Vukosavlje u Republici Srpskoj, priopćili su iz tužiteljstva BiH. Na lokaciji Jakeš – Staro Džamište u općini Vukosavlje, gdje se prije rata nalazila specijalizirana ustanova za duševne bolesnike, do sada su ekshumirani skeletni ostaci 42 tijela te se vjeruje da će broj pronađenih tijela biti još veći. Zbog toga su najavili da će ova ekshumacija biti nastavljena i sljedećih dana pod nadzorom tužiteljstva BiH. Ova tijela će biti prebačena u zajedničku kosturnicu u Odžaku, gdje će biti forenzički obrađena i uzeti DNK uzorci radi utvrđivanja identiteta žrtava. Tužiteljstvo BiH je preciziralo da u procesu traženja i ekshumacije posmrtnih ostataka sudjeluju djelatnici Instituta za nestale osobe BiH, predstavnici MUP-a Republike Srpske, predstavnici Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP) te vještak sudsko-medicinske struke.
Prema navodima medija u BiH duševne bolesnike likvidirali su početkom rata u BiH 1992. pripadnisi srpskih postrojbi.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak je pozvalo jemenske vlasti i oporbu da brzo postignu dogovor na temelju inicijative zaljevskih arapskih zemalja koja predsjedniku Aliju Abdulahu Salehu daje imunitet od progona. U rezoluciji koju je sastavila Velika Britanija, a vijeće ju je jednoglasno prihvatilo, još se kaže kako Vijeće sigurnosti "oštro osuđuje... pretjeranu upotrebu sile protiv mirnih prosvjednika", te dodaje kako "odgovorni za nasilje, kršenje ljudskih prava i zlostavljanje moraju odgovarati". No rezolucija ne predviđa kako će se to postići ako Saleh i njegovi najbliži suradnici dobiju imunitet, u skladu s planom Inicijative vijeća za zaljevsku suradnju. Po tom bi planu Saleh bio zaštićen od progona za višemjesčeno nasilno gušenje prosvjeda u Jemenu.
BRATISLAVA - Slovački parlament u petak je usvojio ustavni amandman koji omogućuje dosadašnjoj vladi premijerke Ivete Radičove da ostane na vlasti do prijevremenih izbora u ožujku iduće godine. Vlada desnog centra Radičove pala je 11. listopada nakon što je jedna od stranaka iz njene koalicije odbila podržati plan jačanja ovlasti EFSF-a, fonda pomoći euro zone. Plan jačanja Europskog fonda za financijsku stabilnost kasnije je prihvaćen zahvaljujući potpori lijeve oporbene stranke Smer. Ustavne promjene omogućuju presjedniku Ivanu Gašparoviču da raspusti vladu ali mu istovremeno omogućuje da ovlasti ministre da ograničeno vrijeme obnašaju dužnost do prijevremenih izbora planiranih za 10. ožujka. Takva vlada ne može donositi odluke o važnim gospodarskim ili socijalnim mjerama, međunarodnim dogovorima ili krupnim pitanjima vanjske ili unutarnje politike.
YAOUNDE - Paul Biya ponovno je izabran za predsjednika Kameruna očekivano osvojivši veliku većinu glasova, po rezultatima glasovanja koje je u petak objavio vrhovni kamerunski sud. Biya je, uz optužbe iz oporbe za prijevaru, osvojio 77,9 posto glasova u nadmetanju s više od 20 oporbenih kandidata, što 78-godišnjem predsjedniku omugućuje da nastavi upravljati naftom bogatim Kamerunom još sedam godina. Oporbeni kandidati, uključujući Johna Frua Ndija iz glavne oporbene stranke Socijaldemokratske fronte koji je osvojio 10 posto glasova, zatražili su od kamerunskog vrhovnog suda da poništi rezultate i sazove nove izbore zbog navoda o prijevari i upozorili na mogućnost izbijanja prosvjeda ukoliko se taj zahtjev odbije. Sud je u četvrtak odbacio taj zahtjev. Biya, jedan od afričkih čelnika s najdužim predsjedničkim stažom, 2008. je izmijenio ustav kako bi uklonio ograničenje broja predsjedničkih mandata što je izazvalo višednevne ulične prosvjede.
LONDON - Potres magnitude 7,6 po Richteru u subotu ujutro pogodio je područje novozelandskih otoka Kermadec, priopćio je geološki institut SAD-a. Upozorenje na tsunami nije objavljeno a za sada nema podatka o žrtvama ili šteti.