"Završava se oružano razdoblje ETA-e, ali to ne znači i kraj političkog sukoba", rekla je čelnica separatističkog pokreta Maribi Ugarteburu na tiskovnoj konferenciji u San Sebastianu, dok je uz nju bio vođa pokreta Rufino Etxeberria i još 24 člana separatističke ljevice, proistekle iz stranke Batasune, političkog krila ETA-e, zabranjene 2003.
"Danas, kao i jučer, postoji politički sukob koji traži politička rješenja", ocijenila je Ugarteburu, čitajući španjolsku inačicu izjave koju je prije nje Rufino Etxeberria pročitao na baskijskom.
Španjolsku i francusku vladu su pozvali da "bez odugovlačenja odgovore na ovu povijesnu priliku".
Po tom tekstu, prošlo nasilje je posljedica činjenice da "španjolska i francuska država niječu priznanje Euskal Herrie (baskijskog naroda) i njegovo pravo da odlučuje".
Separatistička ljevica, podsjećajući ponovno da je njezin krajnji cilj neovisnost Baskije, traži "konačna rješenja" i da o sudbini Baskije odluče "njezini građani", misleći pritom na referendum o samoodređenju koji Batasuna odavno traži.
Mjesec dana prije parlamentarnih izbora zakazanih za 20. studenoga, ETA-in proglas bi mogao dati dragocjen poticaj pristašama neovisnosti koji su se ovaj put okupili u koaliciji Amaiur.
Po ranijim anketama, Amaiur bi mogao ući u španjolski parlament s trima ili četirima zastupnicima.
Baskijska oružana organizacija ETA proglasila je u četvrtak "konačan kraj svoje oružane djelatnosti", nakon više od 40 godina borbe za neovisnost Baskije u kojoj je poginulo više od 800 ljudi.
"ETA je odlučila konačno prekinuti svoju oružanu djelatnost. ETA upućuje poziv španjolskoj i francuskoj vladi da počnu proces izravnog dijaloga s ciljem da se uklone posljedice sukoba i tako prevlada oružani sukob", objavila je ETA u četvrtak.
ETA, koju Europska unija i Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, drži se odgovornom za smrt 829 osoba u više od 40 godina borbe za neovisnost francuskog i španjolskog dijela Baskije i Navarre. ETA je 10. siječnja bila proglasila "opće i trajno" primirje.