Organizatori izložbe su Varaždinska biskupija i varaždinski Gradski muzej, a bit će otvorena do 20. studenoga.
Izložba o 200 godina Kaptola u Varaždinu obuhvaća više od 170 eksponata, među kojima su povelje i druga dokumentarna građa, fotografije, portreti kaptolskih dužnosnika i knjige. Autori stručne koncepcije su velečasni Damir Bobovec i muzejska savjetnica Spomenka Težak te suradnici Iva Potočnik, Elizabeta Igrec, Irena Gotal i Helena Žigrović. U nakladi Varaždinske biskupije tiskan je i popratni katalog s bogatim slikovnim materijalom izložaka.
"Ovom smo izložbom željeli široj javnosti približiti crkvenu instituciju koja u Varaždinu djeluje 200 godina, ali ima i pretpovijest dugu gotovo 600 godina", rekao je na otvorenju velečasni Damir Bobovec.
O koncepciji izložbe govorila je muzejska savjetnica Spomenka Težak, koja je istaknula da izložba obuhvaća dokumente koji govore o Varaždinu u vrijeme kad je Čazmanski kaptol stigao u grad, fotografije objekata koji su bili ili su još u vlasništvu Čazmansko-varaždinskog kaptola, dokumente koji govore o povijesnom razvoju Kaptola, predmete, dokumente i fotografije o životu institucije, portrete i osobne predmete kanonika koji su se bavili i književnošću, politikom i drugim djelatnostima te knjige iz knjižnice Čazmanskog kaptola.
Po Zakoniku kanonskog prava, kanonički kaptol, i stolni i zborni, zbor je svećenika čija je zadaća služiti svečanije bogoslužne obrede u stolnoj ili zbornoj crkvi.
Čazmansko-varaždinski kaptol Svetoga Duha osnovan je 1232. godine. Tijekom stoljeća selio se od Čazme preko Zagreba i Lepoglave do Varaždina, gdje je posljednjih 200 godina ostavio neizbrisiv trag na društvenom i crkvenom području.
U gotovo 780 godina dugoj povijesti Kaptol nije obavljao samo crkvene, nego i pravne, uglavnom javnobilježničke poslove, prikupljajući u arhiv spise i dokumente raznih stranaka. Zahvaljujući tome, sve do sredine 19. stoljeća imao je i društveno-pravnu, a ne samo povijesnu važnost.
Osim toga, u redovima Kaptola bili su mnogi svećenici koji su znatno pridonijeli hrvatskome duhovnom, kulturnom, znanstvenom i političkom životu kao što su Ivan Paxy, Maksimilijan Vrhovac, Antun Mandić, Josip Žalec, Stjepan Ilijašević, Josip Lehpamer, Matija Stepinac, Martin Matunci, Stjepan Valdec i drugi.