"Iz godine u godinu prirodne katastrofe su sve češće i sve razornije, ne biraju podneblja, ne mare za gospodarski razvoj, uništavaju živote i infrastrukturu", naveo je DUZS, podsjećajući na potrese na Haitiju, u Čileu, Kini, Turskoj i Italiji, na oluje u Europi i mećave u SAD-u, poplave u Brazilu i Pakistanu, požare u Rusiji, vulkanske erupcije na Islandu te najjači potres koji je pogodio Japan u posljednjih sto godina.
U odgovoru na prijetnje katastrofa, svijet se opredijelio za zajedničko djelovanje, a Hrvatska se kao jedna od 22 zemlje Europe i 70 u svijetu priključila stvaranju nacionalne platforme s ciljem razmjene podataka, iskustava i mišljenja u smanjenju rizika od katastrofa, uključivanja politike u smanjenje rizika i podizanja svijesti i kulture sigurnog ponašanja prvenstveno kroz edukaciju, naveo je DUZS.
Pritom napominje da je stvoren sustav koji se spreman uhvatiti u koštac i odgovoriti svim izazovima koje pred nas stavljaju priroda i ljudski faktor te da je Hrvatska kroz taj sustav prisutna u regionalnim i bilateralnim aktivnostima i institucijama koje se bave smanjenjem rizika od katastrofa.
DUZS navodi da je integriran u mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu te da nam je dostupna pomoć svih članica a kojima i Hrvatska u slučaju potrebe može ponuditi pomoć.
Vlada je kao odgovor na sve učestalije prirodne katastrofe koje pogađaju Hrvatsku 2009. donijela Procjenu ugroženosti RH, ističu u DUZS-u te ocjenjuju da je to dobra podloga za izradu procjena ugroženosti, kao i planova zaštite i spašavanja, koje su obvezne izraditi jedinice lokalne i područne samouprave.
"Katastrofe se ne mogu izbjeći, ali se mogu umanjiti njihove posljedice", kaže DUZS ističući da radi jačanja svijesti o postojanju rizika od katastrofa sustavno provodi edukaciju o zaštiti i spašavanju počevši od djece predškolskog i školskog uzrasta.
DUZS napominje da će daljnje smjernice svoga rada temeljiti na stalnim prilagodbama, usklađivanjima, praćenjima međunarodnih trendova, edukaciji, usavršavanju i ulaganju u preventivu.