Radniku je potpuno svejedno je li do neisplate plaće došlo zbog poslodavčeve nemogućnosti naplate svojih potraživanja, isplate dobavljača ili stjecanja protupravne imovinske koristi, jer je posljedica po radnika ista - ostaje bez plaće, a on i njegova obitelj bez sredstava za egzistenciju, ističu sindikalci u pismu.
Sindikalne središnjice podsjećaju da su više puta isticale kako je nedvosmislena kaznenopravna sankcija, bez propisivanja bilo kakvih okolnosti koje isključuju kažnjavanje, najjače sredstvo koje radniku stoji na raspolaganju za borbu protiv neisplate plaća. No, prijedlog Zakona opravdava uskratu tog prava, prebacujući moguću posljedicu neizvjesnih okolnosti tržišnog poslovanja na teret radnika, što je neprihvaljivo.
U pismu se također upozoravaju da Konačni prijedlog Kaznenog zakona ne sadrži niti jednu odredbu kojom je kao kažnjivo propisano sprečavanje djelovanja sindikata, kao što nije propisano niti kazneno djelo uskrate ili ograničavanja prava na štrajk.
Kaznenim djelom smatra se uskrata prava na osnivanje sindikata, ali se pritom djelovanje sindikata ne štiti ni na koji način. Središnjice stoga upozoravaju da nije smisao postojanja sindikata njegovo osnivanje već djelovanje, pa temeljem toga treba jednako štititi i pravo na sindikalno djelovanje.
Isto tako, u trenutno važećem Kaznenom zakonu uskrata ili ograničenje prava na štrajk predviđeno je kao kazneno djelo, dok je u novom prijedlogu Zakona izostavljeno bez uvjerljivih argumenata.
Sindikati također predlažu uvođenje kaznene odgovornosti za nepokretanje stečajnog postupka u slučaju kada su za pokretanje stečaja ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti.