Govoreći o izmjenama dva zakona: zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovine na temelju individualne kapitalizirane štednje, Hrelja je rekao kako će to prvenstveno biti rješenje za oko 93.000 radnika koji su ugovorili drugi stup, za one koji će za 5-10 godina odlaziti u mirovinu i, na neki način, za 1200 umirovljenica.
Za umirovljenice, dodaje, to rješenje dolazi s godinu i pol dana zakašnjenja, ali bez kompenzacija štete koja nije mala i koju će morati "pregrmiti" premda su oštećene od 300 do 1.200 kuna, ovisno o radnom mjestu na kojem su radili.
Hrelja se upitao i zašto se odustalo od drugačijeg reguliranja rada mirovinskih fondova odnosno od toga da im se smanje provizije.
"Vlada je", ustvrdio je, "popustila pred njihovim ambicijama i zahtjevima da i dalje imaju visoke zarade na upravljanju kapitalom i nije imala hrabrosti do kraja rješavati tu situaciju".
Boris Kunst (HDZ) mu je odgovorio kako ova vlada ispravlja nepravdu iz 2002. kada je tadašnja vlada uvela promjene u mirovinski sustav, a velik broj osiguranika opredijelio se za drugi stup u nadi da će jednoga dana imati veće mirovine. "Ali", dodao je, "očito je da nisu bili upoznati o isplativosti drugog stupa" te napomenio da bi se ulaganja u mirovinski fond isplatila tek za 18 do 20 godina.
"Zato vlada predlaže da se ispravi nepravda prema svima koji su kratko uplaćivali u 2. stup", kazao je i poručio Hrelji kako se čini da se problemi umirovljenika brže rješavaju otkad njegova stranka nije u vladajućoj koaliciji.
Hrvatski laburist Dragutin Lesar je naveo kako se već 17 puta ispravljaju nečije greške, a tuče se onaj koji je napravio samo jednu.
"Oni koji su ušli u drugi stup nisu dobivali dodatak na mirovinu, koji je uveden kako bi se riješila tadašnja zakonska anomalija, a tu priču nismo riješili dosad, a ni sad", smatra Lesar.