U izradi godišnjeg izvješća o katastrofama u svijetu humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi težište je stavila na glad i jaz između bogatih i siromašnih te na rast cijena hrane.
U svijetu je 1,5 milijardi ljudi bilo pretilo 2010., a 925 milijuna bilo je gladno, podaci su Crvenog križa.
"Ako je slobodna interakcija tržišta dovela do stanja u kojem 15 posto čovječanstva gladuje, a 20 posto drugih je pretilo, nešto je doista pošlo krivo", sažeo je glavni tajnik Bekele Geleta.
Jagan Chapagain, direktor Crvenog križa za Aziju i Pacifik, nazvao je to "skandalom s dvije oštrice" i na konferenciji za novinare u indijskoj prijestolnici poručio "prejedanje danas ubija više nego glad".
Prema njegovim riječima, uzrok gladi nije manjak hrane već loša distribucija, rasipanje i rast cijena što živežne namirnice čini nedostupnima.
Cijene hrane eksplodirale su 2011. na svjetskoj razini i daju naslutiti novu krizu hrane nalik onoj iz 2008., koja je izazvala nemire i političku nestabilnost u brojnim zemljama.
Rast cijena hrane uzrokovan tržišnim spekulacijama i klimatskim promjenama smatra se glavnim okidačem narodnih pobuna 2011., u Magrebu i na Bliskom istoku, nazvanih Arapskim proljećem.
"Novi ciklus inflacije (...) potisnuo je velik broj najsiromašnijih u svijetu u još dublju bijedu i doveo ih u stanje teške pothranjenosti", navodi organizacija.