Predviđene teme razgovora tijekom Bebićeva dvodnevnog posjeta Pragu su prije svega bilateralni odnosi, ratifikacija hrvatskog Ugovora o pristupanju EU-u, regionalna suradnja, te položaj nacionalnih manjina.
Češka i Hrvatska imaju dugogodišnje odlične bilateralne odnose, a Zagreb ima i veliku potporu Češke na putu u Europsku uniju.
Hrvatska bi trebala potpisati Ugovor o pristupanju u prvoj polovici prosinca, nakon čega slijedi postupak ratifikacije u zemljama članicama EU-a, između ostalih i u Češkoj.
Zasad nije sigurno hoće li se u češkom parlamentu održati zajedničko glasovanje o hrvatskom Pristupnom ugovoru i o češkim izuzećima iz Europske povelje o temeljnim pravima i slobodama, koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora, a ishodio ih je predsjednik Vaclav Klaus 2009. godine. U Bruxellesu je preliminarno bilo dogovoreno da se češko izuzeće pridoda tekstu Pristupnog ugovora Hrvatske s EU-om te na taj način usvoji u svim zemljama Unije.
Međutim, češki ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg nedavno je izjavio da ta dva glasovanja ipak neće biti povezana, pojasnivši da se radi o dvije različite vrste ugovora.
Koalicijska vlada na čelu s Petrom Nečasom, koju čine Građanska demokratska stranka (ODS), TOP 09 i stranka Javne stvari, dosad se zalagala za povezivanje ta dva glasovanja, dok su oporbeni socijaldemokrati, iako podupiru hrvatsko pristupanje, bili u načelu protiv čeških izuzeća jer smatraju da bi ona išla na uštrb zaštite socijalnih prava čeških građana.
Što se tiče hrvatske manjine u Češkoj, što će također biti jedna od tema razgovora Bebića i njegovih čeških domaćina, ona je jedna od najmanjih hrvatskih zajednica koja je uspjela sačuvati svoje običaje i jezik. U Pragu djeluje Češko-hrvatsko društvo prijateljstva i održava odnose s Hrvatsko-češkim društvom prijateljstva u Zagrebu.
Predsjednik Sabora trebao bi tijekom posjeta otkriti i spomen-ploču velikom hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću koji je krajem 19. stoljeća studirao u Pragu matematiku i fiziku. Mohorovičić će u četvrtak u praškoj Češkoj nacionalnoj knjižnici Klementinum gdje se nekad nalazilo Karlovo sveučilište na kojem je on studirao dobiti spomen-ploču u prigodi obilježavanja 100. obljetnice otkrića diskontinuiteta, jednog od najvećih doprinosa tog hrvatskog znanstvenika svjetskoj znanosti.
Spomen-ploču postavljaju Sveučilište u Zagrebu, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski geološki institut, Češka nacionalna knjižnica i Hrvatsko-češko društvo, a tom će se prigodom nazočnima obratiti predsjednik Sabora i predstavnici hrvatske i češke akademske zajednice.
U petak će pak u praškoj crkvi svetog Norberta Luka Bebić otkriti spomen-ploču hrvatskom političaru Stjepanu Radiću i njegovoj supruzi Čehinji Mariji Dvorakovoj, na 113. obljetnicu njihova vjenčanja.
Postavljanje spomen obilježja iniciralo je Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba.
Stjepan Radić u Pragu je studirao pravo od 1893. do 1894., a čitavog je života održavao veze s Češkom i promicao suradnju s tom zemljom.