Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić podsjetio je da su predložene i izmjene zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima pri čemu se nastojala sačuvati socijalna komponenta, ali na način da se ne oštete mirovinski fondovi.
Time je otvorena mogućnost da ljudi, koji su ranije imali mogućnost izbora između prvog i drugog stupa, odnosno dobrovoljno su ušli u drugi stup, sada "tu svoju odluku na neki način preispitaju, a da se ne izazovu negativni efekti do granice koja bi mogla imati fatalne posljedice na fondovsku industriju", naglasio je.
Predloženim se zakonskim izmjenama omogućuje prelazak samo u prvi mirovinski stup osiguranicima koji su 2002. imali od 40 do 50 godina te su dobrovoljno ušli u drugi stup.
Marić je istaknuo da će mirovinski fondovi i dalje imati važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu te naveo kako je ukupna vrijednost imovine tih fondova oko 41 milijarda kuna, što je oko 8 posto aktive cjelokupnog financijskog sustava.
Govoreći o rezultatima investicijskih fondova u prvih šest mjeseci ove godine, Marić je rekao kako je prevladavala "varijabla sigurnosti u odnosu na varijablu prinosa".
Ovogodišnja, 5. međunarodna konferencija fondovske industrije na temu "Pozicioniranje u ekonomskom ciklusu - prilike i opasnosti na turbulentnim tržištima" održava se u organizaciji Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Sudionici dvodnevne konferencije raspravljaju o makroekonomskom i tržišnom okruženju fondovske industrije na europskoj i globalnoj razini, investicijskim prilikama, prikazu svjetskog i europskog tržišta kapitala i obveznica.
Predavanja su tako održali i vodeći stručnjaci nekoliko svjetskih investicijskih banaka, a pritom je uz ostalo istaknuto kako nema opasnosti od nove recesije koja bi krenula iz SAD-a i ugrozila ostatak svijeta, kako će Amerika vjerojatno nastaviti rasti, no vrlo sporo i bit će potrebne godine takvog sporog rasta da bi se moglo reći kako je opasnost od nove recesije prošla.
U procjenama budućih gospodarskih kretanja stručnjaci glavnih europskih banaka uz ostalo su ocijenili kako u iduća tri mjeseca ne treba očekivati bankrot Grčke, da je to prije svega pitanje političke odluke, te upozorili kako je tijekom 12 mjeseci kontrolirani stečaj Grčke vrlo realan scenarij.
Raspravljalo se i o problemima još nekih europskih zemalja koje su bile pogođene krizom, primjerice Irske, Portugala, Španjolske, Italije, a ekonomisti banaka uz ostalo ocjenjuju kako je Irska pozitivan primjer i njeno gospodarstvo postiže najbolje rezultate otkad je započeo program oporavka, da je u Španjolskoj problem bankarski sektor, u Italiji visina duga i nepouzdana politika, pa treba pratiti razvoj situacije i rezultate reformi u tim zemljama.