Znanstvenici su u špiljama Torremolinos i Bajondillo, na jugu Španjolske, na neandertalskom nalazištu pronašli ostatke školjaka, što dokazuje da je neandertalac jeo plodove mora. To je, pak, suprotno dosadašnjoj teoriji prema kojoj je jedino homo sapiens jeo ribu, što je, kako se tvrdi, omogućilo puno brži razvoj mozga i ekspanziju čovjeka.
Otkriće iz Španjolske gotovo je "suvremenik" dokazu da je homo sapiens prije 164.000 godina, kako je utvrđeno otkrićem u Pinnacle Pointu u Južnoafričkoj Republici (JAR), jeo školjke i ribe.
"Brojni znanstvenici ocijenjuju da je konzumiranje plodova mora jedna od navika koja definira modernog čovjeka i koja je omogućila ekspanziju homo sapiensa. No, najnovija otkrića pokazuju da su u istom trenutku, Homo sapiens na jugu Afrike i Neandertalac na Iberijskom poluotoku, imali iste navike", kazao je Francisco Jimenez Espejo, s instituta za znanstvena istraživanja (CSIC).
Neandertalac se pojavljuje oko 320.000 godina pr. Kr., a posljednji primjerci te izumrle vrste srodne modernom čovjeku živjeli oko 30.000 godina prije Krista. Jedno od najpoznatijih nalazišta ostataka neandertalaca u svijetu, ono Krapinskog neandertalca, nalazi se na Hušnjakovom brijegu kod Krapine. Drugo važno nalazište kasnog neandertalca (33.000-32.000 godina pr. Kr.) pronađeno je u špilji Vindiji kod Varaždina.