ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je večeras da će se sastati s premijerkom Jadrankom Kosor te da upravo dogovaraju sjednicu Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost na kojoj će se sasvim sigurno naći. Upitan da li bi se trebali premijerka Kosor i on naći u "četiri oka" porazgovarati i spustiti tenzije, Josipović je rekao kako možda to i nije loše, samo da bi bilo vrlo važno da premijerka i HDZ odustanu od svoje strategije. "Osobno mislim da to u prvom redu njima šteti, a šteti i odnosima u društvu", rekao je Josipović u intervjuu za Novu TV. Predsjednik je rekao kako premijerki nije poslao poruku da mora otići iz politike kad je rekao da nije mjesto u politici onima koji misle da smo izašli iz krize. Pojasnio je kako je tada mislio na "svakoga u politici, tko misli da ova država nije u gospodarskoj krizi. Mislim da takva osoba ozbiljno ne promišlja svoje obaveze prema domovini", dodao je. Upitan šalje li premijerki poruku kako je vrijeme da ode iz politike, Josipović je rekao: "Ne, znaju svi da smo u krizi. Objektivno govoreći samo je pitanje je li to netko radi političkih razloga želi, ili ne želi priznati". Na upit je li mu žao što je vladajuću koaliciju nazvao "kukulele" koalicijom odgovorio je da se šalio i da mu je žao ako je to premijerka shvatila kao vrijeđanje, jer mu to nije bila namjera. Besmislicom je ocijenio optužbe vladajućih da je zauzeo mjesto lidera oporbe. Upitan je li signal biračima da ne glasaju za HDZ kad je rekao da bi se Hrvatska trebala crveniti zbog nekih vladinih poteza, Josipović je rekao kako to nije izjavio zbog vladinih poteza, već je rekao "da se Hrvatska crveni zbog neimaštine, siromaštva i bijede pojedinih ljudi". Smatra kako vlada sasvim sigurno odgovara za gospodarsko stanje, ali je puno različitih faktora koji doprinose siromaštvu ljudi, a politika je jedan od njih. Upitan zašto se premijerka okomila konkretno na njega, a ne na šefa oporbe Zorana Milanovića, Josipović drži kako je riječ o "jednoj vrlo egzotičnoj predizbornoj strategiji, gdje se s jedne strane želi marginalizirati oporba, jer sam eto ja taj koji vodi oporbu, a s druge strane se skreće tema s nekih važnih i neugodnih tema, posebice gospodarstva". Ocijenio je kako je na "tankim nogama" strategija izazivanja sukoba između njega i Milanovića.
ZAGREB - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor pozvala je hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića da se sastanu jer ima mnogo pitanja i problema koje prema Ustavu moraju zajedno rješavati budući da "do izbora ne bi bilo dobro da sve stoji i da se ostvari ona predsjednika SDP-a Zorana Milanovića da ništa do izbora ne treba raditi". Predsjednica vlade Jadranka Kosor ponovila je popodne u intervjuu za Media servis kako se hrvatski predsjednik Ivo Josipović sam uvukao u kampanju i svrstao na stranu SDP-a te da na razne načine šalje signale za koga treba glasovati. "To nije dobro i mi u vladi i u HDZ-u smatramo da to nije dobro", izjavila je Kosor ocjenjujući kako se predsjednik Josipović ne treba ljutiti ako netko iz vlade ili HDZ-a izriče svoje mišljenje. Negirajući Josipovićevu izjavu kako je Hrvatska zemlja jada, tuge i nevolje, premijerka Kosor je rekla kako je to začuđujuće. "To nije dobro. Hrvatska nije zemlja jada, tuge i nevolje. Hrvatska je zemlja koja je završila pregovore s Europskom unijom i sutra će postati njezina članica, Hrvatsku iznimno cijene u Europskoj uniji i svijetu", istaknula je. Dodala je kako je Hrvatska poštovana zemlja, zemlja "poštenih i čestitih ljudi s puno potencijala". "Nije dobro kad predsjednik na taj način govori o svojoj zemlji", dodala je. Premijerka smatra kako je rast BDP-a od 0,8 posto prvi jasni znak da izlazimo iz krize, jasni znak da se oporavljamo i jasni znak da su vladine mjere konačno 'pustile korijenje'. "To nisu spektakularni rezultati, ali su oni plod našeg rada prošle dvije godine. Bez tog rada zadnje dvije godine, takvih rezultata ne bi bilo", istaknula je premijerka.
SOLIN - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor popodne je otvarajući dječji vrtić u Pastoralnom centru sv. Anastazije u solinskome naselju Sv. Kaji pozvala sve gradove, općine i županije u Hrvatskoj na populacijsku, pronatalitetnu politiku. Otvoreni dječji vrtić je sedamnaesti u Solinu, a po premijerkinim riječima, to je dokaz da u tom gradu ima sve više djece za koju treba graditi vrtiće. "To je dio populacijske politike i vlade, a mora biti i svakog grada, općine i županije", istaknula je Kosor. Po njezinim riječima, vlada je u pronatalitetnoj politici provela mnoge mjere - od delimitiranih rodiljnih naknada za majke koje rade, ali i rodiljnih naknada za majke koje ne rade i nikad neće raditi, do pronatalitetnih dodataka u sustavu za doplatke za svako treće i četvrto dijete.
ČAKOVEC - Tri romska naselja - Piškorovec, Pribislavec i Lončarevo u sklopu projekta PHARE 2006 dobila su cjelokupnu infrastrukturu: asfalt, vodovod i struju, a kako je na svečanosti u Lončarevu rekao predstojnik Vladina ureda za nacionalne manjine Branko Sočanec, time je okrenuta nova stranica u životu najbrojnije nacionalne manjine u Međimurju. Projekt vrijedan 3,4 milijuna eura u dvije godine financirala je Europska unija u visini od 75 posto, a ostalo je osigurala vlada. Danas je završena druga faza projekta. Prva faza projekta vrijedna 2,5 milijuna eura bila je uvođenje struje i vodovoda te asfaltiranje u naselju Paragu pa sada, nakon druge faze, četiri međimurska romska naselja imaju cjelokupnu infrastrukturu. Kako je rekao Sočanec, slijede slični projekti u ostalim naseljima, a nakon toga cilj je legalizacija naselja.
OSIJEK - Voditelj upravljačkog tijela programa IPA prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska Simo Balazs i ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan danas su u Osijeku potpisali sporazum o dodjeli novca Europske unije (EU) za projekt razminiravanja hrvatsko-mađarske granice vrijedan 3,5 milijuna eura. U povodu potipisivanja sporazuma za projekt s nazivom "Obnova minski zagađenih površina na području Drave i Dunava", koji se financira se iz fondova EU-a u sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska danas je održana uvodna konferencija na kojoj su Simo Balazs i Zdravko Modrušan istaknuli da je razminiranje granica bitan preduvjet za korištenje prirodnih bogatstava, sigurnog protoka robe i ljudi.
ZAGREB - Zagrebački Županijski sud nedavno je kao neosnovan odbio zahtjev obitelji zapovjednika zrakoplovstva Nezavisne Države Hrvatske (NDH) Vladimira Krena za revizijom presude kojom je osuđen na gubitak svih građanskih prava, konfiskaciju imovine i u konačnici strijeljanje izvršeno u prosincu 1948. Osim što je odbio glavnu tvrdnju obitelji da je Kren kažnjen zlouporabom moći tadašnje države za politička kaznena djela, sud je zaključio da iz opsežnog i dokazima dobro potkrijepljenog sudskog spisa proizlazi da je zapovjednik zrakoplovstva u NDH osuđen zbog ratnog zločina koji je i moderna Hrvatska dužna progoniti po pravilima međunarodnog prava.
ŠIBENIK - Šibenska policija poslala je danas na vještačenje u Ministarstvo unutarnjih poslova dio eksplozivne naprave koji je murterski ribar pronašao na otoku Kornatu sa sjeverne strane, nasuprot uvali Koromašni, za koju dio javnosti sumnja da se može povezati s pogibijom vatrogasaca u tragediji na Kornatu 30. kolovoza 2007., doznaje se od glasnogovornice šibensko-kninske Policijske uprave Marice Kosor. Naprava je, rekla je, policiji dostavljena 2. rujna, a pronađena je nekoliko dana prije, no ne na dijelu otoka Kornata koji je izgorio u požaru u kojem su poginula dvanaestorica vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog, nego na dijelu otoka koji požar nije zahvatio. Kosor nije mogla reći koliko će trajati vještačenje eksplozivne naprave, no dodala je da će javnost o rezultatima biti pravodobno obaviještena.
DUBROVNIK - Izložbu Dubrovačkih muzeja "Ruđer Bošković ponovno u rodnom Dubrovniku", koja je 18. svibnja otvorena u Kneževu dvoru, dosad je vidjelo više od 167.000 posjetitelja. Iako je zatvaranje planirano za 18. rujna, izložba će biti produžena još mjesec dana, naglasila je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilač te dodala kako je riječ o iznimno velikoj posjećenosti koja apsolutno premašuje hrvatske muzejske standarde. Velika i sveobuhvatna izložba posvećena najsvestranijemu hrvatskom znanstveniku svih vremena otvorena je u Kneževu dvoru na samu 300. obljetnicu njegova rođenja, a postavio ju je Ivica Martinović, jedan od najvećih poznavatelja Boškovića.
VARAŽDIN - U Lepoglavi će se od 22. do 25. rujna održati 15. međunarodni festival čipke koji će posjetiteljima ponuditi iznimno bogat program, istaknuo je direktor tog festivala Mirko Varović predstavljajući danas u Varaždinu program Dana čipke u Lepoglavi. Ovogodišnji će festival, kako je najavio, biti posvećen zajedničkim europskim korijenima prostoručne čipke, koja se izrađuje neposredno na samoj tkanini jastučića, bez šablone i sa samo nekoliko pribadača koje se stavljaju na dva kraja. Tijekom četverodnevnog festivala posjetiteljima će na mnogim izložbama, radionicama i stručnim predavanjima biti predstavljena lepoglavska čipka, uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, ali i čipka iz drugih krajeva Hrvatske i svijeta. Osim lepoglavske čipke, bit će predstavljena čipka iz drugih hrvatskih krajeva, primjerice iz Hvara, Paga, Svete Marije, Sikirevaca i Splita, ali i čipka iz još osam zemalja: Rusije, Mađarske, Slovenije, Estonije, Španjolske, Njemačke, Italije i Belgije.
ZAGREB - U ovogodišnjem kolovozu u cijeloj Hrvatskoj su prevladavale iznadprosječne srednje mjesečne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek 1961.-1990., izvijestio je Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Temperaturna odstupanja bila su u rasponu od 1.9 °C u Daruvaru do 3.8 °C na Zavižanu. Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za kolovoz 2011. godine opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo, dok je šire područje Daruvara, Pazina te dijelova srednjeg i južnog Jadrana i njihovog zaleđa svrstano u kategoriju vrlo toplo. U ovogodišnjem kolovozu količine oborine na području cijele Hrvatske su bile niže od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Odstupanja za kolovoz ne prelaze 49 posto (42.0 mm) višegodišnjeg prosjeka za taj mjesec što je zabilježeno u Sisku. Oborinske prilike za kolovoz ove godine nalazile su se u rasponu kategorija od sušnog do ekstremno sušnog. U kategoriji sušno nalazio se dio središnje Hrvatske, dio sjevernog Jadrana i zaleđa, te šire područje Knina. U kategoriji ekstremno sušno nalazio se veći dio Istre i Kvarnera, te dio srednjeg Jadrana i pripadnog zaleđa. Preostali dio Hrvatske nalazio se u kategoriji vrlo sušno.