Na statusnoj konferenciji razmatraju se daljnji koraci u žalbenom postupku. Obrane dvojice hrvatskih generala 1. su kolovoza predale žalbu na prvostupanjsku presudu i nakon toga počeo je teći 40-odnevni rok za tužiteljski odgovor.
Obrana generala Gotovine u svojoj je žalbi poručila da je raspravno vijeće i činjenično i pravno pogriješilo kada je zaključilo u presudi da su napadi hrvatskih topničkih snaga u Oluji bili nezakoniti te da je neselektivnim granatiranjem počinjen progon srpskog stanovništva s okupiranih područja Hrvatske i zatražila je oslobađanje generala.
Raspravno vijeće, umjesto da presudi na temelju tužiteljske interpretacije dokaza te ih prihvati ili odbaci i slijedom toga oslobodi generala Gotovinu, odlučilo je u presudi izgraditi vlastiti predmet protiv hrvatskog generala uskraćujući mu time pravo na pravično suđenje, navodi se u njegovoj žalbi.
Gotovina i Markač proglašeni su krivima kao članovi udruženog zločinačkog pothvata čiji je navodni cilj bio trajni progon srpskog stanovništva tijekom i nakon Oluje, vojno-redarstvene akcije u kojoj je oslobođen hrvatski teritorij koji je dotad bio pod okupacijom pobunjenih hrvatskih Srba.
Markačeva obrana u svojoj je žalbi istaknula da je raspravno vijeće u presudi pogrešno zaključilo, oslanjajući se svoje pogrešno tumačenje transkripta Brijunskog sastanka kao jedinog dokaza, da je pred operaciju "Oluja" osmišljen udruženi zločinački pothvat radi trajnog uklanjanje srpskog stanovništva činjenjem zločina, te da je Markač u njemu sudjelovao i značajno mu pridonio.
Na statusnoj konferenciji moglo bi se raspravljati i o zahtjevu obrane upućenom službenom Beogradu od kojeg se traže zapisnici sa sjednica Vrhovnog savjeta obrane održanih nakon Oluje koji pokazuju da uzrok masovnog odlaska lokalnih Srba nije bio topnički napad hrvatskih snaga na civile, kako je to utvrdilo prvostupanjsko vijeće u presudi objavljenoj 15. travnja, nego odluka lokalnog vodstva u tzv. krajini.
U presudi prvostupanjsko je vijeće zaključilo da je tijekom Oluje počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim granatiranjem. Ti transkripti pojavili su se na haaškom suđenju bivšem načelniku Glavnog stožera Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću, optuženom za ratne zločine u BiH i za granatiranje Zagreba, i objavljeni su nakon što je dovršen dokazni postupak u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač". Stoga obrana može tražiti njihovo uvođenje u žalbenom dijelu postupka.