"Činjenica jest da je odjel za produženo liječenje u Kninu trenutačno sto posto popunjen te postoji objektivna potreba za osnivanje odjela na kojem bi se smjestili pacijenti u terminalnoj fazi života, no do lipnja ove godine, prema hrvatskim zakonima, kninska bolnica nije bila u mogućnosti tražiti osnivanje odjela za palijativnu skrb", izjavio je Ojdanić.
Nakon izmjene pravilnika u lipnju, Opća bolnica "Hrvatski ponos" Ministarstvu zdravstva i Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje poslala je projekt za uređenje i organizaciju odjela palijativne skrbi, a ravnatelj Ojdanić drži da bi projekt uskoro trebao u realizaciju.
Saborski zastupnik HDZ-a Ante Kulušić izjavio je kako SDP takve informacije plasira samo da bi obmanuo hrvatsku javnost.
Zna se, dodao je, tko nije vodio računa o razvoju zdravstva u Šibensko-kninskoj županiji i tko je šibensku Opću bolnicu ostavio s dugom od 90 milijuna kuna. Poznato je također, ustvrdio je Kulušić, kako danas stoji županijsko zdravstvo jer se obnavljaju odjeli i ulaže u opremu.
Što više laži širi SDP, to će dulje ostati u oporbi jer uvredama i lažima neće moći doći do vlasti, istaknuo je, dodajući kako o tome svjedoči i anketa Pulsa, čiji su rezultati objavljeni prije petnaestak dana, a koja im u 9. izbornoj jedinici daje isto povjerenje birača kao i u srpnju 2007.
Šibensko-kninski župan Goran Pauk rekao je govoreći o slučaju kninske bolnice kako hospicij i palijativna skrb i jesu osnovni smjer razvoja te zdravstvene ustanove. Govoreći o zdravstvenom sustavu bivše koalicijske vlasti, napomenuo je kako su u to doba šibenska i kninska bolnica spojene u jedinstvenu ustanovu, "ali ne i sanirane, što je prouzročilo spomenutih 90 milijuna kuna duga, zbog čega je šibenska bolnica uz jamstvo županije morala dizati kredit od 68 milijuna kuna".
Sadašnja vlada, naglasio je župan Pauk, povećala je limite bolnicama. Prije su obje bolnice imale jedinstven limit od 12 milijuna kuna, koji je za posljedicu imao gomilanje duga od četiri milijuna kuna na godinu, a sadašnja vlada povećala je limit za obje ustanove na 17 milijuna kuna.
Posljedica je toga da šibenska bolnica smanjuje dugove, vraća obveze, a u Kninu raste broj zaposlenih i popravljaju se uvjeti, ustvrdio je župan.
U proteklih šest godina u šibensku bolnicu uloženo je 50 milijuna kuna, a u tijeku je investicija od 20 milijuna kuna za nabavu magnetske rezonance i CT uređaja. U istom razdoblju u kninsku bolnicu uloženo je 13 milijuna kuna te je u tijeku nabava CT-a vrijednog 3,5 milijuna kuna, zaključio je Pauk.