Prihodi T-HT-a dosegnuli su u prvom polugodištu 3,883 milijarde kuna. Isključi li se doprinos Combisa, prihodi su manji za 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Doprinos Combisa iznosio je 161 milijun kuna.
Ukupni konsolidirani troškovi redovnog poslovanja prije amortizacije smanjili su se za 2,4 posto na 2,342 milijarde kuna. Manji troškovi redovnog poslovanja ostvareni su u prvom redu zahvaljujući provedbi brojnih inicijativa za rigoroznu kontrolu troškova, padu troškova telekomunikacijskih usluga i smanjenju vrijednosnog usklađenja imovine.
Polugodišnja EBITDA smanjena je za 3,1 posto na 1,668 milijardi kuna, uz maržu od 43,0 posto. U istom lanjskom razdoblju EBITDA je iznosila 1,721 milijardu kuna, a marža 42,6 posto.
Neto dobit povećana je za 0,7 posto, na 828 milijuna kuna.
Novčani tok iz redovnog poslovanja smanjen je za 12,5 posto, na 979 milijuna kuna.
“T-HT je ostvario solidne rezultate usprkos izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji. Do dugo očekivanog oporavka još nije došlo, što je rezultiralo daljnjim utjecajem negativnih čimbenika na naše poslovanje, uključujući visoku stopu nezaposlenosti, sve manju potrošnju i daljnje povećanje nepodmirenih dugovanja“, izjavio je predsjednik Uprave i glavni direktor Ivica Mudrinić.
Prihodima Grupe doprinijela prošlogodišnja akvizicija Combisa, pružatelja ICT usluga, a kontinuirana usmjerenost na smanjenje troškova dovela je do povećanja marže EBITDA-e, dodao je Mudrinić.
Kao što je objavljeno početkom lipnja, T-HT je ispunio uvjete za pretkvalifikaciju vezano uz privatizaciju Pošte i telekomunikacija Kosova d.d. (PTK) i potvrđen je kao jedan od pretkvalificiranih kandidata.
Međutim, u svjetlu nedavnih optužnica podignutih protiv određenih rukovoditelja PTK koji su osumnjičeni za korupciju, T-HT trenutačno razmatra svoje daljnje sudjelovanje u procesu privatizacije.
“Izgledi za oporavak nacionalnoga gospodarstva u drugoj polovini godine su neizvjesni. Istovremeno, naše je poslovanje pogođeno naknadom nametnutom telekomunikacijskom sektoru i nedavnim promjenama regulatornog okruženja, a postojeće regulatorne mjere i dalje djeluju nepoticajno na ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu sljedeće generacije koja bi osigurala uvelike potrebnu podršku razvoju hrvatskoga gospodarstva“, kaže Mudrinić.