SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić je pred novinarima u središnjici stranke održao prezentaciju modela pomoći građanima koje opterećuju krediti s valutnom klauzulom, a po kojemu bi banke smanjile kamatne stope i na taj način podijelile kreditni rizik s prezaduženim građanima. "U uvjetima kada nije moguće utjecati na tečaj, osobito švicarskog franka, smanjenje kamatnih stopa jedina je izravna i konkretna pomoć građanima koje opterećuju krediti s valutnom klauzulom", poručio je Grčić.
Uvjerenja je da banke imaju prostora za takve korekcije kamatnih stopa za kredite u "švicarcima" koje se danas kreću između 5,5 i 7 posto. Naglasio je, naime, da su inicijalno ugovarane kamatne stope, u 2005. i 2006., na kredite u "švicarcima" uglavnom iznosile između 4 i 4,5 posto, a da se tržišna kamatna stopa na švicarski franak danas kreće ispod 1 posto, uvećana za premiju rizika ispod je 4 posto, a s regulatornim troškovima ispod 4,5 posto. "Dakle, prostora za korekciju ima i taj se prostor kreće u rasponu od 1 do 2,5 posto, ovisno o bankama", rekao je Grčić.
Istaknuo je da bi svako smanjenje kamatne stope za 1 posto značilo kompenzaciju utjecaja približno 10-postotnog rasta tečaja švicarskog franka na rast rate kredita, a bude li korekcija na gornjoj granici od 2,5 posto, to bi, kazao je, značilo kompenzaciju do 75 posto utjecaja rasta tečaja. I banke bi na taj način, naglasio je Grčić, smanjile valutno indicirani kreditni rizik na kredite u "švicarcima" jer bi se rate vratile na "prihvatljivu razinu", a valutni rizik zadržao bi se u okvirima koje pokriva valutna klauzula.
Vladin sporazum s bankama o produljenju roka otplate kredita nazvao je "u potpunosti promašenim", jer, ocijenio je, na dulji rok i s većim iznosom duga veže korisnika kredita, čime se pogoduje bankama, dok je zalaganja u javnosti za ukidanje devizne klauzule nazvao populističkim i nerealnim rješenjem.
Na banke, da smanje kamatne stope, apelirao je i predsjednik SDP-a Zoran Milanović, rekavši da i on, iako s pristojnim primanjima, spada u kategoriju građana koje je pogodio rast stopa na kredite u švicarskim francima - rata kredita za automobil mu je s 1600 narasla na 2600 kuna.
"Ljudima koji su uzimali kredite u švicarskim francima ne može se predbaciti avanturizam i pohlepa, to su naprosto normalne i obične ljudske odluke, a s druge strane su velike i moćne financijske institucije koje u uvjetima krize jedine ostvaruju velike profite", kazao je. Naglasio je da banke moraju biti profitabilne, jer se u protivnom narušava ekonomska i financijska struktura države, ali da je pritom nužno pronaći granicu između "pristojnog profita i na kojoj točki on prelazi u iskorištavanje situacije".
Milanović je rekao kako bi banke ekonomski mogle, a etički trebale s građanima u vrijeme krize zajednički podijeliti rizik kredita. "Ovdje se radi o podjeli društvene odgovornosti da banke koje moraju zarađivati zarađuju razumno, da građani koji su dužni vraćaju svoje kredite, ali da tu postoji jedan razuman i pravedan omjer", poručio je.
Ocijenio je da Hrvatska jednim dijelom stagnira upravo zato što je novac od razlike u kamatnim stopama "mrtav i beskoristan" za državu i društvo, najavivši da se nova vlada, formira li je koalicija na čelu sa SDP-om u što vjeruje, neće, kao aktualna vlada, "kao loš partner zaduživati na račun ove generacije, jer je to kočnica razvoju".
"Ne, buduća vlast se neće tako ponašati, a to uključuje i bitno racionalniji i efikasniji odnos prema javnim financijama. Nakon 2007. i kampanje i godina iluzija o tome da se može unedogled trošiti, da se ne polažu računi, da je sve besplatno, došlo je do zdravog otrježnjenja, a znamo tko je tada bio nositelj te politike, bio na čelu politike iluzija i tko mu je asistirao. Hrvatska je, uvjeren sam u to, mali uspavani div, Hrvatsku treba probuditi, ima ogroman potencijal i za to još uvijek nije kasno. Na ovakav način, pasivnom politikom, priče, slikanja, permanentne kampanje, a kampanja još nije počela, neće se promijeniti ništa, Hrvatska će i ovu godinu završiti u deficitu", poručio je Milanović..