"Ukoliko hrvatska vlada ne izda službenu odluku kojom dopušta g. Tuđmanu da otkrije državne tajne Radovanu Karadžiću, g. Tuđman će odbiti odgovoriti na pitanja optuženog... koja se odnose na njegove obveze kao ravnatelja HIS-a", navodi se u pismu Tuđmanova pravnog zastupnika Luke Mišetića, u kojem se dodaje da će se pozvati na zaštitu nacionalne sigurnosti kako bi zaštitio hrvatsko pravo na zaštitu tih podataka.
Objavljena prepiska pokazuje da Karadžićevi napori da stupi u kontakt s Tuđmanom traju od lipnja 2009., najprije preko njegova pravnog savjetnika, a na kraju je i osobno pisao Tuđmanu.
Karadžićevim naporima pridružio se i predsjedavajući sudac u predmetu "Karadžić" O-gon Kwon koji je u pismu, prije izdavanja naloga, pozvao Tuđmana da se dobrovoljno odazove pozivu Karadžićevih pravnih savjetnika.
Odgovarajući sudu Tuđman je izvijestio o mogućnosti njegova kaznenog progona u Hrvatskoj ukoliko oda službenu tajnu te predložio da Karadžićeva obrana proslijedi svoja pitanja Hrvatskoj, čiji bi predstavnici ispitali Tuđmana te njegove odgovore, uz zaštitu svega što čini državnu tajnu, poslali Karadžiću kojem pak taj prijedlog nije bio prihvatljiv.
Hrvatska je pak vlada na zahtjeve Karadžića za razgovorom s Tuđmanom odgovorila kako je neuobičajeno da jedna vlada organizira razgovor s potencijalnim svjedocima već je to posao obrane.
Haaški je sud na kraju ovog mjeseca odlučio naložiti hrvatskoj vladi da Tuđmanu uruči poziv za razgovor i poduzme sve potrebne mjere da se sin bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pojavi na razgovoru, na mjestu i u vrijeme koje odredi pravni savjetnik Karadžića.
Sudsko vijeće tako je prihvatilo Karadžićev zahtjev za razgovor s Tuđmanom koji je, obrazložio je Karadžić, kao šef bivše Hrvatske izvještajne službe (HIS) znao za isporuke, odnosno krijumčarenje oružja Bošnjacima tijekom rata u BiH.
Bivši vođa bosanskih Srba u zahtjevu tvrdi da je Tuđman imao uvid u "dokumente koji se odnose na sporazum s Iranom o isporuci oružja bosanskim muslimanima, uz prešutnu suglasnost SAD-a i drugih članica UN-a, otvaranje pomorskih i zračnih koridora koji su bili blokirani, korištenje humanitarnih konvoja za krijumčarenje oružja u BiH, kao i prirodu i količinu oružja koja je prokrijumčarena u BiH od 1994. do 1995.".
Karadžić specifično traži "dokumentaciju o komunikaciji Hrvatske i SAD-a" po tom pitanju.
Pred ICTY-em traje izvođenje dokaza tužiteljstva protiv Karadžića za genocid u Srebrenici 1995. zbog pokolja 8000 Bošnjaka i za 43-mjesečnu opsadu Sarajeva.