Odluka o puštanju na slobodu donesena je 5. srpnja pod oznakom tajnosti a objavljena je u četvrtak nakon što je Šljivančanin pušten na slobodu.
Odluka Haaškoga suda da 2010. izmijeni pravomoćnu presudu i smanji Šljivančaninu kaznu sa 17 na deset godina zatvora izazvala je u Hrvatskoj izrazito negativne reakcije, kao i nepravomoćna presuda prije toga kojom je bio osuđen na svega pet godina.
Pošto je preispitalo pravomoćnu presudu, kojom je osuđen na 17 godina zatvora, Žalbeno vijeće je 2010. prihvatilo argument Šljivančaninove obrane i zaključilo da on nije znao za povlačenje vojnih policajaca s Ovčare, pa prema tome nije kriv za ubojstva 194 hrvatska ratna zarobljenika na toj farmi pokraj Vukovara u studenom 1991.
Suci su u trećoj i konačnoj presudi ipak zaključili da je Šljivančanin kriv za mučenje zarobljenika te mu odredili kaznu od deset godina zatvora.
Tom je presudom prvi put u povijesti ICTY-ja, koji je osnovan 1993., preinačena neka pravomoćna presuda.
Šljivančanin je u prvostupanjskom postupku u rujnu 2007. osuđen na pet godina zatvora za mučenje vukovarskih zarobljenika.