Zahvaljujući mjerama koje su prije nekoliko mjeseci dogovorene na GSV-u, broj radnika koji ne primaju plaću te im se ne uplaćuju porezi i doprinosi gotovo je prepolovljen, istaknuo je predstavnik poslodavaca i trenutni predsjednik GSV-a Matko Bolanča.
Osim toga, Ministarstvo financija podnijelo je više od 1800 zahtjeva za provedbu skraćenih stečajnih postupaka, te 180 zahtjeva za stečajem kod obveznika s velikim poreznim dugovima, a istovremeno je ubrzano rješavanje zahtjeva za posebnu naplatu poreznog duga. Pozitivno je riješeno više od 500 zahtjeva čime je reprogramirano 500 milijuna kuna poreznog duga od ukupno 1,8 milijardi kuna duga.
Bolanča je podsjetio da danas istječe posljednji dan roka u kojem se mogu podnijeti zahtjevi za reprogramiranjem poreznog duga na 30 mjeseci te je pozvao sve zainteresirane da još danas podnesu odgovarajuće zahtjeve.
Predstavnik sindikata Mladen Novosel upozorio je kako sindikati očekuju do 1. rujna formiranje Jamstvenog fonda iz kojeg bi se isplaćivale plaće radnicima koji ih ne primaju.
Na sjednici GSV-a razmotreno je i stanje u mirovinskom sustavu te je zaključeno da će Vlada u rujnu pripremiti izmjene zakona koje će omogućiti da dragovoljci iz drugog stupa u trenutku odlaska u mirovinu mogu samostalno donijeti odluku o korištenju povoljnijeg prava za stjecanje mirovine.
Novosel je podsjetio na poraznu činjenicu da je u današnjoj Hrvatskoj odnos umirovljenika i zaposlenih 1 prema 1,24, pa je svaki model mirovinske reforme "prelijevanje iz šupljeg u prazno" dok se ne počnu stvarati nova radna mjesta.
Kada bi sada uspjeli zaposliti sve nezaposlene s evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u mirovinskom sustavu se ništa bitno ne bi promijenilo, a pozitivne promjene moguće su tek kada u Hrvatskoj bude barem 2,5 milijuna radnih mjesta, ustvrdio je Novosel.
Bolanča je pak napomenuo da Hrvatskoj godišnje za isplatu mirovina treba 35 milijardi kuna, od čega se samo 19 milijardi prikupi iz prihoda zaposlenih, a čak 16 milijardi dolazi iz državnog proračuna. Stoga treba stvoriti uvjete da što više potrebnih sredstava dolazi iz dohotka, ali sa što manje poreznog klina, kaže Bolanča.