Predsjednik Josipović će uz predsjednika Europskog parlamenta Jiržija Buzeka, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka te američkog veleposlanika u BiH Patricka Moona govoriti na komemoraciji što će se održati u Potočarima, nekadašnjoj bazi nizozemskih plavih kaciga iz sastava UNPROFOR-a.
Snage pod zapovjedništvom srpskog generala Ratka Mladića započele su 10. srpnja 1995. napad na Srebrenicu, grad pod bošnjačkim nadzorom koji je bio zona pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Srebrenica je zauzeta 11. srpnja, a nizozemske snage UN pritom nisu pružale otpor. Mladićeve postrojbe zatočile su sve stanovnike Srebrenice na koje su naišle, nakon čega su protjerale žene i djecu a zarobljene muškarce danima su likvidirale.
Masakr u Srebrenici bio je izravan povod za intervenciju međunarodne zajednice u BiH, koja je u konačnici i dovela do okončanja sukoba i potpisivanja Daytonskog sporazuma.
"Potrebno je da se nikada ne zaboravi genocid u Srebrenici, da se počinitelji genocida privedu pravdi i da iz te tragedije ne samo mi ovdje na širem prostoru regije nego i u cijelom svijetu izvučemo pouku o tome kako zločin nije način rješavanja problema, kako zločin ne smije biti dopušten i kako je genocid kakav je bio u Srebrenici mrlja na duši i savjesti čovječanstva", kazao je ovoga tjedna predsjednik Josipović prihvaćajući poziv organizatora da sudjeluje na komemoraciji 11. srpnja.
U odnosu na ranije godine popis govornika znatno je smanjen, a čin pokopa žrtava odvojen je od političkog dijela komemoracije. Vjerski obred pri pokopu, kako je to već godinama uobičajeno, predvodit će poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.
U ponedjeljak bi na groblju unutar memorijalnog kompleksa u Potočarima trebali biti i pokopani posmrtni ostaci 613 žrtava koji su u proteklih godinu dana identificirani nakon ekshumiranja iz neke od brojnih masovnih grobnica. Mersed Smajlović, ravnatelj Memorijalnog centra Potočari, pojasnio je kako su do sada u tome kompleksu pokopane 4524 žrtve srebreničkog genocida.
Na drugim grobljima, sukladno željama obitelji, u proteklim je godinama pokopano još 188 žrtava pa će nakon 11. srpnja ove godine biti pokopano ukupno 5325 ubijenih Srebreničana.
I danas se razlikuju podaci o tome koliko je točno ljudi ubijeno nakon što su Mladićeve postrojbe okupirale Srebrenicu koja je u srpnju 1995. godine bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Najčešće spominjana brojka jest ona od više od osam tisuća ubijenih.
Službeni popis nestalih, što ga vodi Memorijalni centar u Potočarima, po riječima ravnatelja Smalovića, sadrži imena 8365 osoba. Prema toj evidenciji ostatci još 3040 osoba i dalje su skriveni u masovnim grobnicama ili pak čekaju identifikaciju.
Rezolucijom Europskog parlamenta iz 2009. godine, 11. srpnja proglašen je europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U Federaciji BiH 11. srpnja je dan žalosti, no u Republici Srpskoj to je dan kao i svaki drugi i ne obilježava se posebno.
Predsjednik toga entiteta Milorad Dodik godinama osporava kako je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima, unatoč presudama Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučajevima optuženih za ubojstva srebreničkih Bošnjaka.
Dodik dopušta tek formulaciju "teškog zločina", a javnost je posebno skandalizirala njegova izjava po kojoj se "Srebrenica dogodila zbog Jasenovca".
"Činjenica je da se Srebrenica dogodila na kraju vojnih operacija tijekom rata i da je u osnovi imala sam Jasenovac i činjenicu da se o tome nije govorilo", kazao je Dodik u svibnju na jednom skupu u Banjoj Luci.
Zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici sud BiH do sada je pravomoćno osudio četrnaest bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba. Najteža pravomoćno izrečena kazna bila je od 33 godine zatvora, a najblaža pet godina.
Još šest predmeta vezanih za Srebrenicu u fazi je glavne rasprave a jedan je u žalbenom postupku, pojašnjeno je Hini u sudu BiH.