Navodi se članak 87. prijedloga Kaznenog zakona da je "Zločin iz mržnje kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otegotna okolnost ako ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje.
Tako se, primjerice, za kazneno djelo nanošenje teških tjelesnih ozljeda iz mržnje predviđa zatvorska kazna od jedne do čak osam godina. Takvo kazneno djelo ujedno je i najčešće oblik fizičkoga nasilja kojemu su izložene LGBT osobe. Do sada su, dodaje se, u takvim slučajevima zatvorske kazne bile manje od godine dana, a napadači su često završavali na uvjetnoj slobodi, upravo zato što nije bila propisano teže kažnjavanje.
S tim u vezi podsjećaju na nedavne slučajeve kada su homofobni napadači nepravomoćno osuđeni na simbolične uvjetne kazne, a žrtve zločina iz mržnje zadobile su teške tjelesne ozlijede.
Podsjećaju da su se zbog četiri slučaja takvih kaznenih djela u posljednjih deset mjeseci odlučili uključiti u javnu raspravu i dati svoje prijedloge na tekst nacrta Kaznenog zakona, a Radna skupina za izradu nacrta toga zakona prihvatila je većinu njihovih prijedloga.
Navode da je novina u Kaznom zakonu i dodavanje osnove "rodnog identiteta", što znači da će se zločinom iz mržnje podrazumijevati i zločini protiv transrodnih osoba čime će, ističe se, Republika Hrvatska dobiti jedno od najprogresivnijih zaštitnih mehanizama u borbi protiv transfobije.
Centar za LGBT ravnopravnost je aktivistički savez koji radi na ostvarivanju jednakopravnosti lezbijki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba u Republici Hrvatskoj.