U HND-u smatraju da navedene odredbe nisu utemeljene na realnim načelima na kojima počiva demokratski sustav.
Ističu da demokratska načela podrazumijevaju zaštitu prostora slobode govora od države radi omogućavanja javne rasprave o stvarima od općeg interesa bez straha od državne represije te upozoravaju da je to ujedno i temelj svake demokracije.
"Odredbe nacrta Kaznenog zakona svakako su za građane - sudionike u javnoj raspravi o općem dobru i za novinare restriktivnije nego u sadašnjemu Kaznenom zakonu i potvrđuju da se nacrtom ostvaruju preduvjeti za nerazmjerno ograničavanje temeljnih ljudskih prava", kažu u HND-u te dodaju kako će to pokazati i praksa ako nacrt zakona bude prihvažen.
Upozoravaju da bi zbog novog načina izračuna plaćanja dnevnih dohodaka, kazne zbog klevete i novoga kaznenog djela sramoćenja mogle biti i višestruko više nego sada, a to je, kažu, nedopustivo jer bi se time ugrozila sloboda novinarskog posla.
Iz HND-a podsjećaju da se uvodi novo kazneno djelo sramoćenja pozivajući se na rješenja iz švicarskoga i njemačkog zakonodavstva, no upozoravaju da je Hrvatska dosta daleko po društvenom mentalitetu od gotovo beskonfliktne Švicarske, što, kako kažu, nužno nameće i drugačiji sadržaj društvenih tema o kojima raspravljaju građani i o kojima izvještavaju novinari.
Zbog sramoćenja, novinar i prema ovoj novoj verziji nacrta Kaznenog zakona može biti kažnjen čak i ako iznosi istinite tvrdnje, a sudac ocijeni da one nisu u javnom interesu. "Ta 'slobodna ocjena' neprimjerena je pored činjenice da postoje visokoškolske ustanove koje obrazuju novinare i koje bi o tome mogle reći više", a Vrhovni sud RH o tome nikada neće izreći svoje stajalište jer svi predmeti završavaju na lokalnoj razini i pred lokalnim strukturama, stoji u pismu predsjednika HND-a Zdenka Duke ministru Draženu Bošnjakoviću.
U HND-u smatraju i da je odredba o kleveti pooštrena do besmisla.
U sadašnjemu 150. članku nacrt Kaznenog zakona govori o tome da novinar "može biti žestoko kažnjen" ako pronosi neistinu znajući da je neistina, bez obzira na to što je ocijenio da građani imaju pravo za nju znati i da će je kao takvu upravo i shvatiti, ističu u HND-u i pitaju se zašto se u taj prostor miješa država.
Upozoravaju da po novom zakonu novinar ili mediji ne bi smjeli prenijeti građanima informaciju da netko priča neistine.
U HND-u smatraju kako je upravo prokazivanje da, primjerice, neki istaknuti političar "lupeta" neistine smisao novinarskog posla te da to po novinarskim profesionalnim standardima baš treba biti preneseno jer će taj političar zbog toga jednoga dana morati odgovarati.
Iz HND-a također upozoravaju i da je nešto što se prije 10 ili 15 godina činilo neistinom danas istina. Kao primjer navode slučaj Tomislava Merčepa koji je, kako kažu, "zaradio" gotovo milijunski iznos u mnogim odštetama koje je sudski istjerivao zbog klevetanja. U HND-u se pitaju tko će novinarima i redakcijama vratiti taj silan novac ako optužnica protiv Merčepa bude sudski potvrđena i hoće li se onda moći reći da su tvrdnje kako je on činio zločine neutemeljene.
Predsjednik HND-a na kraju pisma ministru pravosuđa poručuje da se HND zauzima za to da Sabor odbaci članke nacrta Kaznenog zakona koji se odnose na kaznena djela protiv ugleda i dostojanstva čovjeka kao štetne i protivne demokratskom poretku i potrebama demokratskog društva u Hrvatskoj.
HND je pismo poslao i voditeljici radne skupine za izradu nacrta prijedloga Kaznenog zakona Kseniji Turković.