Hrvatski sabor pokrenuo je 25. lipnja 1991. postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, a taj povijesni datum danas se slavi kao Dan državnosti i državni je praznik. Tu povijesnu odluku Sabor je donio na temelju plebiscitarne volje hrvatskih građana iskazane na referendumu 19. svibnja 1991.
"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je među ostalim prigodom donošenja Ustavne odluke o samostalnosti Republike Hrvatske u četrdesetominutnom govoru zastupnicima Sabora predsjednik države dr. Franjo Tuđman, čiji je govor na radiju i televiziji pratilo više milijuna slušatelja.
Tog je dana i Republika Slovenija proglasila svoju suverenost i samostalnost.
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991.
No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. Republika Hrvatska raskinula je državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala je slobodna, samostalna i neovisna država. Taj dan (8. listopada) danas se u Hrvatskoj obilježava kao Dan neovisnosti u sjećanje na dan kad je Sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih sveza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.
Prve godine samostalnosti bile su obilježene mnogobrojnim ljudskim žrtvama i razaranjima tijekom vojne agresije na Hrvatsku u kojoj su sudjelovali JNA, Srbija i Crna Gora te srpski ekstremisti u Hrvatskoj, a tijekom koje je bilo okupirano oko 26 posto teritorija.
Hrvatski narod ustao je u obranu Domovine, a vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja" 1995. oslobođen je najveći dio okupiranoga područja u zapadnoj Slavoniji, na Banovini i Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske reintegrirano uz pomoć Prijelazne uprave UN-a 15. siječnja 1998.
Slijedila je obnova zemlje i proces njezina ulaska u euroatlantske integracije. Hrvatska je od 1. travnja 2009. punopravna članica NATO-saveza, a pošto su u noći s 3. na 4. listopada 2005. otvoreni pristupni pregovori između Hrvatske i Europske unije, Europska komisija je 10. lipnja 2011. službeno preporučila članicama Europske unije da zaključe pregovore s Republikom Hrvatskom. Punopravna članica EU-a Hrvatska bi trebala postati 1. srpnja 2013.