U Rusiji i drugim bivšim sovjetskim republikama Drugi svjetski rat počeo je 22. lipnja 1941., kada je Wermacht otvorio istočnu bojišnicu koja će postati najveće kopneno ratište u Europi.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev položio je vijenac na grob neznanog junaka u Moskvi, a građani su palili svijeće diljem zemlje kako bi odali počast žrtvama rata.
Omanja skupina starijih osoba je minutom šutnje odala počast žrtvama pred vječnim plamenom podno kremaljskih zidina u 4.00 sata po mjesnom vremenu, u vrijeme kada su nacistički tenkovi u Operaciji Barbarossa prešli sovjetsku granicu.
Operacija Barbarossa bila je najveća vojna operacija u ljudskoj povijesti, i po broju uključenih vojnika i po broju žrtava. Više od 26 milijuna sovjetskih građana, civila i vojnika, poginulo je od 1941. do 1945., po službenim podacima ruskog ministarstva obrane.
Rusko društvo se zadnjih godina, doduše bojažljivo, pita o spornoj ulozi Staljina u tome ratu, premda ga Rusi uglavnom smatraju ratnim pobjednikom. Zapadni povjesničari misle da je Staljin, koji je dvije godine ranije nazočio potpisivanju pakta o nenapadanju s Njemačkom, bio siguran da Hitler neće napasti SSSR.
Staljin se nakon nacističke invazije povukao u svoju vikendicu, prepustivši svom ministru vanjskih poslova Vjačeslavu Molotovu da se 22. lipnja obrati sovjetskom narodu. Sam im se obratio tek 3. srpnja. "Molotovljev radijski nastup i dalje je jedna od najvećih zagonetki prvoga dana rata. Zašto to nije učinio sam Staljin, vođa, predsjednik vlade i zemlje?", pita se danas dnevnik Moskovski Komsomoljec.