Izvješće koje je na osnovi podataka prikupljenih kroz Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) i izravnom suradnjom s mjerodavnim tijelima i institucijama za ministarstvo izradila Agencija za zaštitu okoliša nastavlja se na izvješće iz 2007. godine za proteklo četverogodišnje razdoblje i daje pregled stanja okoliša u Hrvatskoj u spomenutom razdoblju.
Putem izvješća prati se ostvarivanje ciljeva iz dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, strategije zaštite okoliša i nacionalnog plana djelovanja za okoliš te drugih strateških, planskih i programskih dokumenata vezanih uz pojedine sastavnice okoliša i opterećenja te dokumenata vezanih uz zaštitu okoliša, a može se dobiti cjelovit uvid u stanje okoliša u Hrvatskoj, navodi ministarstvo u priopćenju.
Kako forma izvješća nije propisana, za razliku od sadržaja koji je određen Zakonom o zaštiti okoliša, odlučeno je kako je najbolje slijediti pristup uobičajen u većini država Europske unije koji podrazumijeva razvrstavanje područja okoliša u nekoliko kategorija. S tim u vezi, izvješće je izrađeno na temelju 230 pokazatelja o zraku, klimatskim promjenama i oštećenju ozonskog sloja, vodi, moru, tlu i biološkoj raznolikosti te okolišu i zdravlju, energetici, industriji, poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i akvakulturi, lovstvu, prometu, turizmu, kemikalijama i gospodarenju otpadom, od kojih njih 118 obrađuje sektorska opterećenja, 107 sastavnice okoliša, a pet opća pitanja zaštite okoliša. Tim je pristupom ostvaren kontinuitet u praćenju i ocjenjivanju napretka u pojedinim područjima kad je riječ o okolišu te u sveobuhvatnom prikazu ocjene stanja okoliša u državi, navodi ministarstvo.
Dodaje kako su tijekom razdoblja koje pokriva to izvješće provedene mnoge aktivnosti radi poboljšanja kvalitete okoliša i dostupnosti podataka o njemu, što je osnovni preduvjet za izradu budućih izvješća. Među ostalim, proširen je Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) te je krajem 2009. bilo ukupno 40 baza podataka iz 11 područja. Izradom prijedloga nacionalne liste pokazatelja definirane su skupine podataka potrebne za izradu pojedinih pokazatelja, zatim nužna sustavna mjerenja, metodologije mjerenja i obrade podataka, tijek podataka i informacija od mjerodavnih institucija u ISZO-u.
S obzirom na to da velika većina pokazatelja prati dugoročne trendove, za obradu podataka nužno je određeno vrijeme, zbog čega se izvješće donosi s određenim vremenskim odmakom. Jačanjem ISZO-a i omogućavanjem učinkovitoga tijeka podataka očekuje se da će se taj vremenski odmak sve više smanjivati.
U sklopu suradnje s Europskom agencijom za okoliš, podatci u izvješću poslužili su i za izradu izvješća o pregledu stanja okoliša Europske unije koje izrađuje ta agencija, stoji u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.