Reformiranim bi ustavom neke kraljeve ovlasti preuzela Vlada a dužnosnici bi dobili veću odgovornosti, naglasio je kralj. No kralj i dalje u potpunosti zadržava ovlasti nad sigurnostim snagama, vojskom i religijom te ima ključnu ulogu u upravljanju zemljom. U televizijskom obraćanju naciji, Muhamed je rekao da će on glasovati za promjene na referendumu 1. srpnja i pozvao Marokanace da također učine isto.
Nakon što se sučelio s najvećim prosvjedima protiv vladajućih u Maroku u više desetljeća, kralj Mohammed je u ožujku osnovao povjerenstvo za konzultacije s političkim strankama, sindikatima i organizacijama civilnoga društva, o ustavnim reformama koje će ograničiti moć monarha, a pravosuđe učiniti neovisnim.
Primjerice prema tome bi ustavu kralj premijera birao iz stranke koja pobijedi na parlamentarnim izborima. Kralj može na premijera prenijeti zadaću predsjedanja sastancima ministarskog vijeća na kojima će se raspravljati o prethodno dogovorenom dnevnom redu. Vlada će dobiti izvršnu vlast, a ministre, veleposlanike i pokrajinske guvernere predlagat će premijer, ali kralj će ih pritom morati odobriti.
Nakon savjetovanja s kraljem, premijer će moći raspustiti donji dom parlamenta, smijeniti predsjednika parlamenta i čelnika Ustavnoga suda u kojem bira polovicu sudaca.
I Zapad i zemlje Perzijskoga zaljeva pozorno motre na korake kralja Mohameda, čija dinastija ima najdulji staž u arapskome svijetu. Monarhije Perzijskoga zaljeva još uspijevaju izbjeći reformama i strahuju da bi marokanski model mogao povećati očekivanja i u njihovim zemljama.
Aktivisti "Pokreta 20. veljače" naglašavaju kozmetičku prirodu promjena te smatraju da se Maroko kreće iz apsolutističke u ustavnu monarhiju.