Mirovinske reforme s podizanjem praga za odlazak u mirovinu na najmanje 65 godina života prihvatile su 22 zemlje Europske unije u sklopu "Pakta za euro plus", što je zato njihova obveza, ali i "nužna iako na početku bolan korak" čiji je cilj stabilizacija mirovinskih sustava kako bi se osigurala njihova stabilnost i održivost, rekao je Rompuy nakon razgovora s Pahorom na Brdu kod Kranja, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenskim premijerom.
"Takve reforme trebamo, što se duže budemo čekali, one će biti oštrije i imati teže posljedice za stanovništvo", rekao je Rompuy.
Dodao je da cijeni postignuća Slovenije u zadnjih dvadeset godina, te da je Pahorovom odlukom da provodi reforme, pa i mirovinsku, pokazala "hrabrost" iako novi zakon o mirovinskom osiguranju može biti osporen na referendumu koji se održava u nedjelju.
Rompuy je promjene postojećih mirovinskih sustava u Europi doveo u kontekst raznih mjera kojima se stabiliziraju sustavi javnih financija, te zajednička europska valuta eura.
Takve reforme nisu usmjerene na rušenje postojećih socijalnih sustava u Europskoj uniji nego naprotiv na to da oni postanu dugoročno održivi, a vlade koje ih ne bi uspjele provesti morale bi povećati poreze i zaduživanje ili smanjiti potrošnju, što bi ugrozilo konkurentnost i ekonomski rast, naveo je Van Rompuy.
Na pitanja novinara može li Slovenija, ako mirovinska reforma na referendumu u nedjelju bude odbačena, krenuti putem "Grčke", kako se moglo čuti od nekih predstavnika vlade tijekom kampanje u kojoj su upozoravali na negativne posljedice koje bi odbijanje promjena izazvalo na međunarodnom financijskom tržištu, Rompuy je odgovorio da je situacija u Sloveniji "sasvim različita" od one u zemljama kojima je pružena pomoć u okviru širih paketa za stabilizaciju eura.
Pahor je izjavio nakon sastanka s Rompuyem kako je svjestan najava da će Slovenci u nedjelju odbiti predloženu mirovinsku reformu, ali da će se truditi do zadnjeg trenutka da birače uvjeri kako su promjene potrebne i "korisne za sve nas", pa se još nada da bi reforma na referendumu mogla proći "kroz iglene uši".
Neprihvaćanje reforme mirovinskog sustava dovelo bi u pitanje obveze koje je slovenska vlada prihvatila u okviru Europske unije a namijenjene su jačanju ekonomskih politika i vođenja sustava javnih financija, dodao je Pahor.
Uz to, po njegovim je riječima neizvjesno kako bi na pad mirovinske reforme reagirala tržišta kapitala i kako bi se to odrazilo na položaj Slovenije na međunarodnom financijskom tržištu. Vlada će bez obzira na referendum nastojati da se ti rizici što više smanje, pojasnio je Pahor.