Petrač je sa 112 dobivenih glasova pobijedio svog jedinog protukandidata Milu Pešordu, za kojega je glasovalo 19 članova Društva hrvatskih književnika.
Na izbornoj su skupštini osim novog predsjednika, koji će tu dužnost obnašati iduće tri godine, izabrani i dopredsjednici Domagoj Boris Biletić i Stanislav Marijanović te članovi Upravnog odbora i ostalih skupštinskih tijela DHK.
Pjesnik, prevoditelj, književni kritičar, publicist i urednik Božidar Petrač zahvalio je na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će učiniti sve da Društvo, kako je rekao, zaživi punim plućima, iz čega će cijela zajednica imati plodove. Naglasivši kako je to velika odgovornost, rekao je da je u programskim smjernicama naveo kako će tražiti da se ugradi stavak po kojemu punopravnim članom DHK može postati punoljetna osoba do 35. godine starosti koja ima objavljenu jednu književno relevantnu knjigu.
Zauzeo se i za razvijanje nakladničke djelatnosti te za interdisciplinarnost i suradnju s Maticom hrvatskom i drugim institucijama u organizaciji tribina, obljetnica, predstavljanja knjiga, kolokvija i dr.
Govoreći o socijalnom statusu književnika, kazao je kako je Upravni odbor DHK sve učinio što je mogao u pogledu primjene naknada za posudbu knjiga a na vlasti je odluka kada će se ta naknada početi primjenjivati. Pokušat će se zakonski regulirati pitanja naknade književnicima za objavu tekstova ili dijelova tekstova u medijima, na način kako su to postigli dramski umjetnici i glazbenici, navodi Petrač.
"Nećemo ostati nijemi na način davanja potpora, odnosno, otkupljivanja knjiga za knjižnice, nećemo šutjeti o dodjeli stipendija na 'viđeno i neviđeno', nećemo šutjeti o minimiziranju potpora našim časopisima niti pratiti nelogičnosti u području kulturne politike naše države", naveo je u svojim smjernicama trogodišnjeg rada novi predsjednik DHK.
Pjesnik, profesor, publicist i prevoditelj Mile Pešorda kazao je tijekom predstavljanja kako se kandidirao za mjesto predsjednika Društva jer je bio nezadovoljan dosadašnjim vodstvom, posebice time što je sa zakašnjenjem od godine dana reagiralo na "paradržavni banditizam Srbije koja je u ediciju 'Deset vekova srpske književnosti' uzela hrvatsku književnost Dubrovnika, ono što je u temeljima hrvatskog identiteta".
Nezadovoljan je i činjenicom da je DHK objavilo Spomenicu u povodu 110. godna postojanja a u kojoj je preskočilo "povijesni nadnevak Plenuma DHK 1987. kada su hrvatski književnici branili hrvatski jezik i identitet". Također je nezadovoljan i time što je u Spomenici prešućeno osnivanje tjednika za kulturu "Hrvatsko slovo". Pešorda se zauzeo za otvoreno, moderno i višeglasno Društvo hrvatskih književnika, koje će imati europske standarde i hrvatski duh, "Društvo bez režiranih izbora, životno i kroatocentrično".
Na sjednici je prihvaćeno izviješće o radu, završni računi Društva i plan za 2011. a voditelji sedam ogranaka DHK naglasili su, podnoseći izvješća, kako rade sa znatno smanjenim sredstvima.