Na ovogodišnji festival pozvali smo autore i tekstove koji su nam prirasli srcu, a unatoč najlošijoj financijskoj situaciji dosad, ekipu koja organizira festival nije napustio entuzijazam i on se održava s jednakim intenzitetom, energijom i kvalitetom kao i na početku, rekao je Roman Simić Bodrožić u ime organizatora, izdavačke kuće "Profil".
Kao jedan od događaja koji će obilježiti jubilarno festivalsko izdanje, Simić Bodrožić je najavio promociju knjige "Festival!: Antologija europske kratke priče", s djelima dvadesetak domaćih i inozemnih autora, prijatelja festivala, koja još nigdje nisu bila objavljivana.
Po njegovim riječima, osnovna ideja tog festivala je, osim hrvatskoj publici predstaviti ponajbolje europske književnike, omogućiti da se domaći autori stave u kontekst s inozemnima, što je ostvareno i najnovijom antologijom.
Na Festivalu sudjeluju škotski književnik i dobitnik Bookerove nagrade James Kelman, kineska autorica koja živi u SAD-u Yiyun Li, nagrađivana književnica Olga Tokarczuk koja je nadahnuta hrvatskim Festivalom kratke priče pokrenula sličan projekt u Poljskoj i norveški književnik Frode Grytten koji se proslavio romanom "Pjesma košnice".
Među tridesetak pisaca još su Julia Franck iz Njemačke, Arnon Grunberg iz Nizozemske, Etgar Keret iz Izraela, Willy Uribe iz Španjolske, Andrej Blatnik iz Slovenije, te domaći autori, Zoran Ferić, Tanja Mravak, Senko Karuza, Robert Perišić, Boris Dežulović.
Održat će se niz čitanja, predstavljanja, okrugli stolovi te razgovori koji će žanr kratke priče propitivati s različitih gledišta, u odnosu na humor, politiku, film te romane i pjesme te kroz aspekt erosa, a bit će riječi i o pojmovima junaka i antijunaka u kratkim pričama.
Neformalno otvorenje Festivala održat će se 29. svibnja u Ateljeima Žitnjak, prigodom ćega će se u prostorima nekadašnje osnovne škole postaviti izložba hrvatskih likovnih umjetnika, a domaći pisci svojim će kulinarskim delicijama poželjeti dobrodošlicu inozemnim kolegama.
Festival će se održavati u zagrebačkoj Booksi, Močvari, Studenskom centru, Profil Megastoreu te na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a za splitski dio programa zaduženi su Gradska knjižnica, Klub Ghetto i Klub Quasimodo.