"Cijeli niz zemalja NATO-a, pogotovo novih članica, uključujući i Hrvatsku, trebali bi sljedećih godina donijeti odluku o zamjenskim borbenim zrakoplovima. Međutim, činjenica je da su proračuni svih tih zemalja, pa i hrvatski prilično ograničeni tako da se pokušava vidjeti i istražiti je li moguće da se zajedničkim naporima nešto na tom planu postigne", rekao je Božinović, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a.
"Kada je riječ o nabavi tako skupih sredstava, onda to nije pitanje proračuna ministarstava obrane, nego državni projekt jer se radi o ključnim sposobnostima društva. U tom smislu, mi u Hrvatskoj razmišljamo i istražujemo mogućnosti i naravno da smo inicirali da se o ovim pitanjima raspravi na Vijeću za obranu", rekao je Božinović.
Ministri obrane 28 zemalja članica NATO-a raspravljali su u srijedu i četvrtak o daljnjim reformama Saveza, operacijama u Libiji i Afganistanu, suradnji s Rusijom te o mogućnostima multinacionalnog pristupa u izgradnji obrambenih sposobnosti zemalja članica.
"Bio je to jedan stvarno sadržajan ministarski sastanak, unutar kojega je bilo sedam odvojenih sjednica na kojima je NATO pokazao svoju prilagodljivost i odlučnost da nastavi s operacijama koje je započeo u Afganistanu i Libiji. Također je prihvaćen cijeli niz dokumenata što pokazuje da se NATO priprema za razdoblje koje dolazi. Razgovaralo se o nuklearnoj strategiji, kibernetičkoj obrani, o pitanjima vezanim za tzv. 'pametnu obranu', dakle o tome kako u u uvjetima ekonomske i financijske krize koja pogađa sve članice zadržati postojeće sposobnosti. To se najbolje može učiniti kroz podjelu troškova, kroz zajedničke projekte. Ovo je tek početak, ali će svakako taj multinacionalni pristup odrediti budućnost Saveza", rekao je Božinović.
Na rubu sastanka, Božinović je bilateralno razgovarao i s ministrima obrane Latvije i Bugarske Artisom Pabriksom i Anuom Anguelovim. S latvijskim kolegom Pabriksom Božinović je u srijedu potpisao sporazum o općoj vojnoj suradnji.