Ocjenivši kako je taj Zakon donesen nemarno i s kobnim posljedicama po Hrvatsku jer je jako postrožio dobivanje koncesija za eksplataciju pijeska i šljunka, Srb je na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora, zajedno s predstavnicima poduzeća koja se bave eksplatacijom šljunka i pijeska, najavio prosvjed poduzetnika za 20-tak dana, koji bi došli u Zagreb s velikim brojem teških vozila - kamiona, bagera i sl. Prosvjedom se želi potaknuti državnu administraciju da počne taj problem riješavati.
Riječ je o nedopustivoj situaciji za Hrvatsku - ljudi ostaju bez posla, a istodobno država ulaže velik novac u održavanje riječnih plovnih puteva, naglasio je predsjednik HSP-a. Pijesak koji se vadi iz rijeka, primjerice Save, potom se baca u Dunav, dok se u Srbiji taj pijesak kopa i izvozi u Hrvatsku kao građevni materijal, dodao je.
Ne samo da naši ljudi ostavljaju bez posla, nego se s druge strane uvozi šljunak i pijesak iz drugih zemalja. Primjerice Dalmacija uvozi pijesak kao građevni materijal iz Albanije, a u sjevernoj Hrvatskoj iz Srbije i Bosne i Hercegovine, rekao je predsjednik HSP-a.
Prema njegovim riječima, našim tvrtkama naša ministarstva preporučuju da u Hrvatskoj zatvore tvrtke i otpuste radnike te da u Madžarskoj osnuju tvrtke, i da na, primjerice, rijeci Dravi vade šljunak i pijesak, a da ga poslije izvezu u Hrvatsku. "To je ordinarna besmislica i primjer kako se uništava hrvatsko gospodarstvo", naglasio je Srb.
Dodao je kako je HSP podnio prijedlog izmjene Zakona o vodama na dnevni red Sabora, no izrazio je i sumnju da će o tom prijedlogu Sabor raspravljati jer je riječ o prijedlogu iz oporbe.
Međutim za to vrijeme ljudi ostaju bez posla i imovine a Hrvatskoj se čini velika materijalna šteta, istaknuo je Srb.
Darko Movrić, vlasnik Šljunčare Tanac naglasio je kako naši poduzetnici žele da se koristi hrvatski pijesak i šljunak kao osnovni građevni materijal, ali da je eksplatacija tih matarijala većinom u Hrvatskoj zabranjena. Istaknuo je kako bi se ukidanjem postojećih zabrana pomoglo lokalnoj upravi i samoupravi jer bi poduzeća tada plaćala sve naknade lokalnoj zajednici.
Za završetak postojećih autocesta u Hrvatskoj potrebno je oko pet milijuna metara prostornih pijeska, a Hrvatska sada iz svojih izvora može legalno osigurati samo petinu potrebnog materijala dok se ostalo mora uvesti, tvrdi Movrić.
Kao primjer je naveo općinu Slavonski Šamac koja je u velim problemima dok je općina Bosanski Šamac s druge strane rijeke Save zaradila oko pet milijuna eura na eksplataciji pijeska i šljunka.