Crobex indeks bio je oko podneva na dobitku 0,26 posto, na 2.265 bodova, a Crobex10 0,14 posto, na 1.238 bodova.
Redovni promet dionicama dosegnuo je 7 milijuna kuna, što je otprilike milijun manje nego jučer u ovo doba.
„Nakon jučerašnjih dobitonosnih prodaja, danas su indeksi u pozitivnoj stagnaciji. S obzirom da likvidnost nije visoka, dionice bilježe snažnije oscilacije cijena“, ističe Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One.
Zasad je najlikvidnija povlaštena dionica Adrisa, kojom je ostvareno 1,4 milijuna kuna, a cijena joj je u blagom minusu, za 0,06 posto na 268,35 kuna.
Slijedi redovna dionica te kompanije, s 1,23 milijuna kuna prometa, i skokom cijene za 1,6 posto, na 308,4 kuna.
U većem fokusu investitora je i dionica Đuro Đaković Holdinga, koja je trenutno u pozitivnoj blokadi zbog skoka cijene za 10,9 posto, na 52,8 kuna. Njome je do sada ostvareno 834.000 kuna prometa.
Među likvidnijim izdanjima najveći rast cijene ostvaruju dionice Končar Elektroindustrije, koje su poskupjele 3,55 posto, te Kraša, za 3,55 posto.
Nešto veće gubitke, pak, bilježe dionice Ingre, za 1,7 posto, i Dalekovoda, za 1,8 posto.
„Na domaćem tržištu vlada blago pozitivno raspoloženje ponajviše zbog toga što danas nema negativnog pritiska sa svjetskih burzi“, dodaje Jureša.
Nakon negativne korekcije cijena dionica proteklih dana, na svjetskim burzama danas se oprezno trguje u očekivanju izvješća o zaposlenosti u SAD-u u svibnju te indeksa upravljanja nabavom uslužnog sektora.
„Iako trenutno usporavanje globalnog gospodarskog rasta dolazi od posljedica razornog potresa u Japanu i poremećaja u proizvodnim procesima, stagnacija na američkom tržištu rada kao i slabljenje optimizma potrošača bude zabrinutost investitora od usporavanja aktivnosti i u drugom dijelu godine. Procjene o zaposlenosti u SAD-u proteklih dana bitno su smanjene, i trenutno se kreću oko 150.000 novih radnih mjesta u svibnju. Investitori će pozorno pratiti i podatke o PMI indeksu uslužnog sektora SAD-a“, navodi Jureša.
Kako dodaje, u fokusu investitora je i grčka dužnička kriza. Danas bi se grčki premijer Geroge Papandreou trebao sastati s predsjednikom eurozone Jean-Claude Junckerom i ministrima financija zemalja članica, te prezentirati plan fiskalne štednje. Nakon toga, trebao bi biti dogovoren novi paket financijske pomoći toj zemlji, posrnuloj pod teretom dugova.