O književnom djelu Ivane Brlić Mažuranić govorili su recenzenti Dijana Zalar i Berislav Majhut te supriređivač djela s Ivanom Žužul Tvrtko Vuković.
Profesorica Zalar navela je kako su u prvom poglavlju drugoga sveska kritičkoga izdanja sabranih djela Ivane Brlić Mažuranić uvrštene "Priče iz davnine" te dodala kako su u drugom dijelu svrstane bajke i basne objavljene u periodici za vrijeme autoričina života, a u trećem bajke i basne neobjavljene za života Ivane Brlić Mažuranić.
U ovom svesku objavljene su i preslike ilustracija Vladimira Kirina i Petra Orlića koje je izradio Teodor Dekancijani, napomenula je.
Ocijenila je kako i danas sakaćenje jezika Ivane Brlić Mažuranić nije iznimka nego pravilo te dodala kako je unatoč vremenu njezino djelo i danas lirsko i suvremeno.
Po Majhutovim riječima književno djelo Ivane Brlić Mažuranić ugrađeno je u stupove hrvatske kulture.
"Nastojali smo sačuvati izvornu jezičnu ali i poetičku strukturu djela", rekao je Vuković dodavši kako su kao predložak za ovo izdanje koristili izdanje Matice hrvatske iz 1926. godine.
Glavni urednik kritičkog izdanja Sabranih djela Ivane Brlić Mažuranić je Vinko Brešić, a objavljuje ih Ogranak matice hrvatske Slavonski Brod. U prvom svesku, objavljenu prošle godine objavljeni su njezini "Čudnovate zgode i nezgode Šegrta Hlapića" i "Jaša Dalmatin".
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 1874. - Zagreb, 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najvažnijih spisateljica za djecu. Djela su joj prevedena na više jezika. "Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića" prevedene su, među ostalim i na bengalski, hindi, kineski, vijetnamski, japanski i perzijski jezik.