Otvoreno pismo upućeno je jučer poslijepodne, a s njegovim sadržajem novinare su danas na konferenciji upoznali rektor Aleksa Bjeliš i prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak.
Rektorski kolegij u širem sastavu, koji čine rektor i prorektori i sedam dekana - predstavnika znanstvenih i umjetničkih područja te predstavnik studenata, poziva vladu i premijerku da uzme u obzir zaključke Senata zagrebačkoga Sveučilišta u vezi s predloženim nacrtima prijedloga triju zakona - o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti od 10. svibnja ove godine. Senat je tada jednoglasno predložio vladi da iz daljnje procedure povuče nacrte prijedloga spomenutoga "paketa" zakona te da osnuje radnu skupinu koja će pokrenuti izradu nacionalne strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja i tu strategiju uputi Hrvatskome saboru, kao i da pristupi izradi novih zakonskih rješenja.
U otvorenom pismu podsjeća se da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) 19. travnja ove godine pokrenulo proceduru prihvaćanja tih triju nacrta zakonskih prijedloga te navodi da su ih "priopćenja MZOŠ-a, kao i djelovanje i javni istupi ministra Radovana Fuchsa, koji su uslijedili nakon sjednice senata, dodatno osnažili u stavu kako bi trebalo što prije pokrenuti rad navedene radne skupine, posebice uzimajući u obzir kritičke opaske iznesene u devet točaka senatskih zaključaka".
Od tih devet točaka u otvorenome pismu oblikovano je pet pa tako, primjerice, stoji da je "izostanak nacionalne strategije te cjelovite i pouzdane analize razvoja istraživačkog i visokoobrazovnog sustava u proteklim godinama dovelo do niza nepotrebnih i opasnih improvizacija dužnosnika ministarstva, a posebice ministra u kojima se, prečesto prepoznaje tendencija difamiranja Sveučilišta u Zagrebu i njegovih djelatnika".
Rekavši da je riječ o improvizacijama koje su nadomjestak za potpuno sagledavanje stanja na sveučilištu, Bjeliš je ustvrdio da nije riječ o "duelu" sveučilišta s ministarstvom već o želji sveučilišta da kvalitetno pridonese razvoju visokoškolskog sustava.
Pri tomu je, istaknuo je, sveučilište spremno na zajednički rad, ali i žestoko suočavanje s vlastitim anomalijama.
Upozorava se i da su pojedine odredbe zakonskih prijedloga protivne hrvatskome Ustavu kao što su, primjerice, sustav i ovlasti Sveučilišnoga vijeća, položaj rektora i mogućnost njegove smjene te marginalizacija ovlasti sveučilišnoga senata pa su, ističe se, predložene ovlasti sveučilišnoga vijeća nedvojbeno upravljačke, a ne nadzorne kako tvrdi ministar.
Prorektorica Divjak sažela je pak treću točku iz otvorenoga pisama u kojoj stoji da se predložena zakonska rješenja neće moći provesti bez znatnijih dodatnih ulaganja iz državnoga proračuna.
Navodi da "ministar do sada nije odgovorio na pitanje prisutno u javnosti - hoće li se iz državnoga proračuna osigurati dodatna sredstva kojima bi se studenti oslobodili plaćanja i istodobno kompenzirao sustavni manjak u hrvatskom visokom obrazovanju od 500 milijuna kuna godišnje koji se do sada, nažalost, alimentirao većinom iz studentskih izvora. Prorektorica je upozorila da bi takvo stanje izazvalo pad kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja te nekonkurentnost hrvatskih studenata, nastavnika i istraživanja u europskome prostoru.